Fabričke hale pojedinih preduzeća u stečaju i dalje rade

Bez autora
Jun 25 2017

Među zakonima koji čekaju novu Vladu je i Nacrt izmena zakona o stečaju. To je već drugi put da se zakon donet 2009. godine popravlja sa ciljem da stečaj bude efikasniji, da se poverioci pravednije namire i reši status preduzeća sa čime se kasni bar 15 godina, ocenjuju u Ministarstvu privrede. Od donošenja zakona pokrenuto je više od 1.600 stečajeva, poslednjih godina češća je prodaja imovine preduzeća koja su bankrotirala, a nisu retki primeri da fabričke hale i posle toga rade. Nekada metal a dans tekstil – do promene je došlo kada je turski investitor za milion i po evra kupio hale niškog EI "Čegara", jedne od firmi iz sastava nekadašnje elektronske industrije. Ukupna vrednost investicije do danas iznosi oko 8.100.000 evra, danas mi zapošljavamo 630 radnika sa ciljem da do kraja 2018. zaposlimo 2.000 radnika, ističe direktorka za razvoj niškog "Aster tekstila" Vesna Šuput.

Fabričke hale pojedinih preduzeća u stečaju i dalje radeMeđu zakonima koji čekaju novu Vladu je i Nacrt izmena zakona o stečaju. To je već drugi put da se zakon donet 2009. godine popravlja sa ciljem da stečaj bude efikasniji, da se poverioci pravednije namire i reši status preduzeća sa čime se kasni bar 15 godina, ocenjuju u Ministarstvu privrede. Od donošenja zakona pokrenuto je više od 1.600 stečajeva, poslednjih godina češća je prodaja imovine preduzeća koja su bankrotirala, a nisu retki primeri da fabričke hale i posle toga rade.

Nekada metal a dans tekstil – do promene je došlo kada je turski investitor za milion i po evra kupio hale niškog EI "Čegara", jedne od firmi iz sastava nekadašnje elektronske industrije.

"Ukupna vrednost investicije do danas iznosi oko 8.100.000 evra, danas mi zapošljavamo 630 radnika sa ciljem da do kraja 2018. zaposlimo 2.000 radnika", ističe direktorka za razvoj niškog "Aster tekstila" Vesna Šuput.

Nedostaju im kvalifikovani radnici, pa ih sami obučavaju a o tome da li im se investicija isplatila proceniće za deceniju. Za sada, jedinstven je primer grupe radnika "Prve Petoletke", koji su se udružili i ne čekajući kraj stečaja zakupili firmu – sarađuju sa starim i novim partnerima i 80 odsto proizvoda izvoze.

Danijela Petrović kaže da je razlika velika, a rade i subotom kako bi sve stigli. Naglašava da je veća i odgovornost. Danijela Nikolić navodi da su plate redovne, a volela bi da tu radi do penzije.

"U ovoj sitaciji kada su oni i radnici i vlasnici ne može doći do prelivanja od strane radnika ka vlasniku, jer oni ujedno rade za platu ali oni su ti koji odlučuju šta će biti sa dobiti i koje će biti dividende", objašnjava direktor trsteničkog preduzeća "Zaptivni elementi" Dušan Stevanović.

I dok se njima žuri da se stečaj što pre okonča jer žele da kupe preduzeće, sudska praksa pokazuje da pojedini zakupci nastoje da on što duže traje, jer je zakup povoljan a prihod solidan.

"Ne može zakupac da odloži prodaju, danas kada se potpisuju ugovori između stečajnog upravnika i Agencije, odnosno potencijalnog zakupca, obavezan član ugovora je da će zakup trajati do momenta prodaje imovine", rekao je državni sekretar Ministarstva privrede Dragan Stevanović.

Stečaj najčešće odugovlače nerešeni imovinski odnosi. Među stečajevima pokrenutim od 2009. godine, 44 odsto je zaključeno, većina traje dve ili tri godine a osam odsto njih duže od pet godina.

Poverioci iz prvog isplatnog reda najčešće se namire, a sudbina radnika zavisi od toga u kom redu su njihova potraživanja.

"Sva ona potraživanja radnika koja se nalaze u drugom isplatnom redu a to je godinu dana pre otvaranja stečaj zarade i dve godine porez i doprinosa, oni se naplaćuju gotovo stoprocentno, između 99 i 100 procenata sva ostala potraživanja koja su trećem isplatnom redu ili u nekim drugim klasama – ona se namiruju u proseku od 29 procenta", rekao je Dragan Stevanović.

Od početka godine prodajom imovine između ostalih okončani su stečajevi, "Želvoza" u Smederevu, "Konfekcije Rudnik", "Vršačkih" vinograda i oglašena prodaja svih stečajnih dužnika iz nekadašnjeg Holdinga "Petar Drapšin".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik