Srbija ne koristi 230 miliona evra

Bez autora
Jul 04 2017

I dok u Crnoj Gori sa oduševljenjem dočekuju vest da su konačno ispunjeni najvažniji uslovi za povlačenje novca iz Ipard fondova, Srbija i dalje čeka zeleno svetlo Evropske komisije za korišćenje bespovratnog novca za poljoprivredu. Agraru našeg suseda na raspolaganju je oko 40 miliona evra bespovratnih sredstava, što je potencijalno oko 80 miliona novih investicija u poljoprivredi. Crnogorski mediji objavili su izjavu Liama Breslina, predstavnika EK, po kojoj je ova država gotovo u potpunosti ispunila preporuke revizora. Time su, rekao je, praktično stvoreni uslovi za početak sprovođenja Ipard programa, odnosno objavljivanje prvog javnog poziva, što se, prema njegovoj proceni, može očekivati u narednom periodu.

Srbija ne koristi 230 miliona evraI dok u Crnoj Gori sa oduševljenjem dočekuju vest da su konačno ispunjeni najvažniji uslovi za povlačenje novca iz Ipard fondova, Srbija i dalje čeka zeleno svetlo Evropske komisije za korišćenje bespovratnog novca za poljoprivredu.

Agraru našeg suseda na raspolaganju je oko 40 miliona evra bespovratnih sredstava, što je potencijalno oko 80 miliona novih investicija u poljoprivredi.

Crnogorski mediji objavili su izjavu Liama Breslina, predstavnika EK, po kojoj je ova država gotovo u potpunosti ispunila preporuke revizora. Time su, rekao je, praktično stvoreni uslovi za početak sprovođenja Ipard programa, odnosno objavljivanje prvog javnog poziva, što se, prema njegovoj proceni, može očekivati u narednom periodu.

Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru Ipard 2 programa (od 2014. do 2020. godine) Evropska komisija usvojila je 20. jula 2015. godine. Iste godine, u januaru, Brisel je usvojio i Ipard 2 program za Srbiju ali naša zemlja još nije počela da ga koristi i dalje je neizvesno kada će se to dogoditi.

Budžet za sedmogodišnje finansiranje poljoprivrede u okviru Iparda u Srbiji je oko 230 miliona evra – 175 miliona evra doprinos je EU, a oko 55 miliona treba d obezbedi Srbija. Naša zemlja kandidovala se za dobijanje novčane pomoći u sektorima proizvodnje i prerade voća i povrća i mleka i mesa, unapređenje ruralne ekonomije i jačanje kapaciteta u administraciji, konkretno u Upravi za agrarna plaćanja. Novac iz ovih fondova Srbija je formalno mogla da koristi još od 2013. ali je svake godine propuštala tu šansu jer nije uspevala da ispuni uslove za akreditaciju. Jedan od prvih uslova EK bio je i da povećamo broj službenika u Upravi za agrarna plaćanja i izmena Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Prošle godine stvari su počele dodatno da se komplikuju posle negativnog izveštaja revizije EK. Iako su nadležni tvrdili da je reč o sitnim zamerkama koje je moguće otkloniti u kratkom roku, ispostavilo se da nije tako.

Danilo Golubović iz kabineta ministra zaduženog za evropske integracije nedavno je rekao da je plan da, do kraja avgusta, bude završena obnova zgrade „Srbijašuma” i da se ponovo u reviziju pozove Evropska komisija. Nadležni su optimisti i prvi konkurs očekuju na jesen.

– Urađeno je dosta i sada stvari idu u dobrom pravcu – rekao je Golubović. Kako je rekao dosta toga zavisi od Evropske komisije.

– Posle njihove revizije, kako bude završen određeni deo aktivnosti, obaveštavaćemo javnost jer ne želimo više ništa da predviđamo – rekao je Golubović dodajući da „pojedine stvari ne zavise od nas, već od onih koji će doći u kontrolu”.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik