pretraga

kursna lista

RS

BA

HR

MK

EUR 119.4799
USD 101.023
CHF 102.6019
GBP 135.6955
CAD 78.8282
HRK 15.8231
BAM 61.0891
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
16.07.2017.Poslovni.hr

Poduzetnicima će poreznici sada češće kucati na vrata

Poduzetnicima će poreznici sada češće kucati na vrataKoliki su razmjeri problema u hrvatskom gospodarstvu generirani kroz pojavu nelikvidnosti danas pouzdano znamo na temelju podataka s kojima raspolaže Ministarstvo financija, Porezna uprava na čelu s ravnateljem Zdravkom Zrinušićem.

U skladu sa zakonskom obvezom vjerovnici “filaju” bazu podataka o nenaplaćenim fakturama, i od početka te obveze do danas “naštancali” su više od 300.000 izvješća o tome od kojih partnera nije u roku naplaćena dospjela tražbina. Forma kroz koju to čine je Obrazac OPZ-STAT-1. A na temelju zadnjih zabilježenih podataka koje je na upit Poslovni dnevnik dobio od Porezne uprave sliku nelikvidnosti pokazuju neplaćeni računi sa stanjem na 31. ožujka, a koji nisu naplaćeni u sljedećih 30 dana, tj. do 30 travnja, riječ je o ukupnom iznosu od 37,655 milijardi kuna.

Podatak je to za prvi kvartal prispjelih 47.576 obrazaca, pa je i dalje riječ o visokim brojkama s trendom postepenog smanjenja ukupnog iznosa nenaplaćenih računa. Isto se tiče i broja dostavljenih izvješća. Iz usporedbe stanja na početku praćenja s današnjim proizlazi da je ukupan iznos nenaplaćenih računa prijavljenih putem Obrazac OPZ-STAT-1 od 31. prosinca 2015. do 31. ožujka ove godine smanjen s 41,3 milijarde kuna na 37,7 milijarde, oko 9%. A što se tiče vjerovnika danas je broj onih koji imaju problem s naplatom smanjen za oko 7000.

Porezna administracija napominje i da su pod stavkom “Neplaćeni iznos računa” iskazana potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kao i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona. To znači da su iskazana i utužena potraživanja, kao i potraživanja koja su prijavljena u stečajnu masu ili u postupak predstečajne nagodbe. Pored toga iz Porezne uprave iznose kako se s ovim obrascem željelo postići nekoliko ciljeva. U prvom redu, kažu, to je alat kojim se utvrđuje konkretno mjesto generiranja nelikvidnosti. Zatim on služi za stvaranje baze podataka radi analize rizika vezanog uz nepoštivanje rokova plaćanja propisanim Zakon o financijskom poslovanju, te posljednje iako ne i manje važno ističu ulogu u poboljšanju naplate javnih davanja korištenjem instituta naplate od dužnikova dužnika.

S time se slažu i brojni stručnjaci, pa iz Mazarsa podsjećaju da je ovaj obrazac bio nastavak aktivnosti kojima je Porezna uprava željela implementirati sustav za praćenje poštivanja rokova plaćanja prema zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Naime, kada je on stupio na snagu, postojale su odredbe o rokovima plaćanja i kaznama za nepoštivanje istih, ali nije postojao alat kojim bi se sustavno pratili i selektirali poduzetnici koji ne poštuje propise.

Mazarsov stručnjak i naš komentator Pere Mioč navodi kako se OPZ-STAT-1 koristi i kao sredstvo praćenja za naplatu PDV-a u situaciji kada dobavljač nije platio PDV na vrijeme, a porezni obveznik ujedno nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu dobavljača u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju od dana izdavanja računa. Naime, kako tada takav porezni obveznik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a svojega dobavljača Mioč ističe i da Porezna uprava upravo preko informacija iz OPZ-STAT-1 može doći do podataka koji to porezni obveznici nisu na vrijeme podmirili svoje obveze.

“Ova mogućnost napate javnih davanja korištenjem instituta naplate od dužnikova dužnika nije bila toliko naglašena u javnosti, a niti korištena od Porezne uprave u velikoj mjeri u praksi, dok se uvođenjem ovog obrasca očekuje češće korištenje ove mjere. Sve navedene aktivnosti su usmjerene na utvrđivanje i pronalaženje poreznih obveznika koji generiraju nelikvidnost u sustavu te svakako pozdravljamo takve mjere”, navodi Mioč ističući da poduzetnici mogu očekivati da će im Porezna uprava češće kucati na vrata ako ne plaćaju svoje obaveze na vrijeme, i to ne samo prema državi nego i prema dobavljačima.

“Upravljanje likovnošću je uvijek jedan od glavnih fokusa svih poduzetnika, a ovime će biti otežano planirati financiranje na račun dobavljača. S druge strane, uvođenje dodatnih obraza stvara administrativne troškove poreznim obveznicima, od prilagodbe softvera do dodatnog rada njihovog osoblja, te se često čuje prigovaranje od strane realnog sektora da se oni u određenoj mjeri pretvoreni u ‘outsourcani servis’ Ministarstva financija. Također, Obrazac se predaje kvartalno, a time dolazi u pitanje i mogućnost pravovremene reakcije u slučaju da se zaista i utvrdi porezni obveznik koji je generator nelikvidnosti. Naime, svima je poznato da se u današnjem poslovnom svijetu sve događa velikom brzinom i reagiranje na temelju informacijama starih 3-6 mjeseci često neće polučiti nikakve efekte jer porezni obveznici u takvom razdoblju često dođu do potpunog bankrota”, kaže Mioč.

Za Vladu Brkanića ovaj je sustav statističkog prikupljanja podataka o nenaplaćenim računima – potraživanjima nakaradan s nejasnim i dvojbenim učincima. Nakaradan je, kaže, zato što se podaci o nenaplaćenim računima traže od poslovnih subjekata koji su vjerovnici a ne od dužnika, te se nameće značajan administrativni posao onima koji uredno posluju i koji moraju prokazivati svoje dužnike, umjesto da dužnici izvješćuju koliko su u zakašnjenju u ispunjavanju svojih dospjelih obveza. Identifikacija mjesta nelikvidnosti po njima nije dovoljna, a pita se i tko će poduzeti prekršajne mjere iz Zakona o financijskom poslovanju kojima je propisana novčana kazna zbog povreda zakonskog roka plaćanja (30 dana od datuma računa i sl.) koje iznose od 5 tisuća do milijun kuna i kaže: “Provedbu zakona u tom smislu još nismo vidjeli, a lakoća neplaćanja mora se prekinuti. Živjeti na tuđi račun je poslovna filozofija koju su neki usvojili kao obrazac svog poslovanja!”     

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share