pretraga

kursna lista

RS

BA

HR

MK

EUR 119.4799
USD 101.023
CHF 102.6019
GBP 135.6955
CAD 78.8282
HRK 15.8231
BAM 61.0891
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
17.07.2017.Glas Srpske

Pola gradova zarađuje u trgovini sa svijetom

Pola gradova zarađuje u trgovini sa svijetomSrpska u robnoj razmjeni sa inostranstvom ostvaruje deficit koji na godišnjem nivou iznosi više od milijardu i po maraka, ali gotovo polovina lokalnih zajednica ima višak od trgovine ostvarujući mnogo veću vrijednost izvoza nego uvoza.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, od 63 lokalne zajednice u Srpskoj u 28 je prošle godine vrijednost izvezene robe premašila uvezenu.

Najuspješnija lokalna zajednica u tom pogledu je Zvornik čiji je suficit u trgovini sa inostranstvom daleko najveći i na godišnjem nivou iznosi 120,45 miliona KM. Zvornik je jedini prebacio prag od 100 miliona KM suficita, a slijede ga Prnjavor sa 77,10 miliona, Kotor Varoš sa 62,43 miliona i Derventa sa 39,50 miliona KM.

I izvoz opština Mrkonjić Grad, Petrovo, Kozarska Dubica, Stanari, Šipovo i Prijedor premašuje uvoz. Suficit u robnoj razmjeni bilježe i Trebinje, Teslić, Kostajnica, Čelinac, Srbac, Foča, Milići, Lopare, Oštra Luka, Ribnik, Kneževo, Čajniče, Rudo i Šekovići. U istočnom dijelu RS među opštinama koje izvezu više robe nego što uvezu su Pale, Sokolac, Istočni Stari Grad i Han Pijesak.

I ovaj statistički parametar pokazuje razmjere uništenja privrede kojom se prije rata mogla dičiti Banjaluka. Najveći grad i administrativni centar Srpske ne samo da bilježi deficit nego je on i najizraženiji u cijeloj RS. Vrijednost banjalučkog uvoza premašila je prošle godine izvoz za čak 1,23 milijarde maraka.

- Logično je da Banjaluka ima veliki uvoz jer je postala veliki centar i sjedište institucija, ali bi on bio umnogome manji da je preživio makar dio nekadašnje industrije kojom se mogla pohvaliti. Banjaluka je umjesto industrijskog postala potrošački centar - kaže izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SNjOT Saša Grabovac.

Načelnik Prnjavora Darko Tomaš, čija je opština druga na listi lokalnih zajednica sa najvećim suficitom, ističe da imaju veliki broj preduzeća čija je proizvodnja izvozno orijentisana.

- Prnjavor spada u red razvijenih lokalnih zajednica i ima značajan broj privrednih subjekata čiji izvoz se mjeri desetinama miliona KM. Upravo oni utiču i da imamo suficit, a doprinose i smanjenju ukupnog deficita na nivou RS. Opredijeljeni smo da nastavimo da jačamo privredu. Gradimo novu poslovnu zonu gdje će postojeći i novi privrednici imati šansu da otvore nove pogone i radna mjesta. To je put da nastavimo sa rastom suficita - kazao je Tomaš.

Slična situacija je i u Kotor Varošu, gdje su najveći privredni subjekti u potpunosti orijentisani na plasman svojih proizvoda u inostranstvo.

- Fabrika obuće "Sportek" izvozi kompletnu proizvodnju, kao i preduzeće "Sim tehnik" koje posluje u oblasti mašinske industrije. Skoro kompletnu proizvodnju izvozi i Fabrika obuće "Dermal", dok je uglavnom izvozno orijentisana i "Fagus grupacija" čija je dominanta djelatnost proizvodnja stolarije. Osim što doprinose izvozu, te firme zapošljavaju oko 75 odsto stanovništva naše opštine. Većina naših preduzeća najavljuje nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta čime će povećati i izvoz i dodatno poboljšati našu trgovinsku sliku - kazao je načelnik Kotor Varoša Zdenko Sakan.

Izgradnja fabrike "R-S silikon" doprinijela je uvećanju izvoza opštine Mrkonjić Grad u posljednje dvije godine.

- Ova fabrika izvozi sve svoje proizvode, a planira proširenje kapaciteta izgradnjom jedne peći, čime će biti uduplana proizvodnja. Rezultatu naše opštine doprinosi i preuzeće "Provud" koje proizvodi stolice i potpisalo je ugovor sa "Ikeom", čime će povećati broj zaposlenih sa 70 na 120 i time sigurno doprinijeti većoj proizvodnji i izvozu na nivou lokalne zajednice i RS - kazala je načelnica Mrkonjić Grada Divna Aničić.

Srpska

Srpska je u prošloj godini izvezla robu vrijednu 2,86 milijardi maraka, dok je, s druge strane, uvoz iznosio 4,40 milijardi KM. Time je ostvaren deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 1,53 milijarde KM.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share