Maslac ne pravimo, a dokad ćemo i mlijeko?

Bez autora
Jul 19 2017

Da potražnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kako u svijetu tako i kod nas, raste, to znamo. Isto tako, znamo da je i položaj proizvođača tih proizvoda, u našoj zemlji posebno, sve lošiji, ali nismo mogli ni pretpostaviti da bi nas to moglo odvesti u nestašicu nekog od mliječnih proizvoda. Naime, kako pišu neki evropski mediji, Evropi predstoji nestašica maslaca zbog toga što potrošnja godinama širom svijeta raste, a zbog niske cijene koju dobijaju sve više proizvođača odustaje od ove proizvodnje i od uzgoja krava uopšte. Što se tiče proizvodnje maslaca u BiH, tu se stanje neće mijenjati jer mi tu proizvodnju skoro da i nemamo. Kako nam je kazao Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, maslac je visokotarifni proizvod koji se domaćim proizvođačima ne isplati da prave.

Maslac ne pravimo, a dokad ćemo i mlijeko?Da potražnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kako u svijetu tako i kod nas, raste, to znamo. Isto tako, znamo da je i položaj proizvođača tih proizvoda, u našoj zemlji posebno, sve lošiji, ali nismo mogli ni pretpostaviti da bi nas to moglo odvesti u nestašicu nekog od mliječnih proizvoda.

Naime, kako pišu neki evropski mediji, Evropi predstoji nestašica maslaca zbog toga što potrošnja godinama širom svijeta raste, a zbog niske cijene koju dobijaju sve više proizvođača odustaje od ove proizvodnje i od uzgoja krava uopšte.

Subvencije

Što se tiče proizvodnje maslaca u BiH, tu se stanje neće mijenjati jer mi tu proizvodnju skoro da i nemamo. Kako nam je kazao Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, maslac je visokotarifni proizvod koji se domaćim proizvođačima ne isplati da prave.

- Za jedan kilogram maslaca potrebno je 10 do 15 litara kvalitetnog mlijeka, pa čak i kada bi proizvođači iz BiH to pravili, ne bi se mogli uklopiti sa cijenama uvoznog maslaca. Naime, za maslac koji se proizvede u nekoj evropskoj zemlji proizvođač dobije poticaj, isto kao i za svaki izvezeni proizvod. Problem kod nas je što proizvođači ne dobijaju nikakve subvencije i onda se radije odlučuju da rade na jeftinijim proizvodima, kazao je Selimović, te dodao kako je u BiH potrebna strategija razvoja visokotarifnih proizvoda kako bi i domaći proizvođači mogli praviti takve proizvode.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a Vladimir Usorac tvrdi kako će mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji svakog dana biti sve manje.

Ilegalan uvoz

- Od ukupne cijene mlijeka, od jedne marke, država uzme 17 feninga, trgovci 15, a proizvođač dobije 50 feninga, a još su tu i mljekare i trgovine..., tako da proizvođaču ide samo 40 posto od te ukupne cijene. Zbog toga i imamo stalno smanjenje broja proizvođača, a podaci pokazuju da se proizvodnja čak povećava, što govori da se uvoz mlijeka vrši ilegalno i da se onda takvo mlijeko prikaže kao domaće, kazao je Usorac.

Dugovi poljoprivredi i poljoprivrednicima u BiH su veliki i, kako je rekao Usorac, u narednih pet godina upitno je koliko će se njih više i baviti ovih poslom. Svake godine, kaže on, BiH izgubi 2.000 proizvođača, a i vremenske neprilike utiču na loše stanje u ovoj grani.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik