Više sezonaca zbog neusklađenog tržišta

Bez autora
Aug 06 2017

Neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada je glavni problem znatno povećanog broja sezonskih radnika ove godine u Crnoj Gori, poručili su iz Unije poslodavaca (UPCG). Šef sektora za PR i marketing u UPCG, Zvezdana Oluić, kazala je da je neusklađenost između tržišta rada i obrazovnog sistema problem na koji ta asocijacija već godinama ukazuje i kao takvog ga prepoznaje i u svom strateškom dokumentu Pet ubica biznisa. Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema i privrednici prepoznaju kao jednu od ključnih biznis barijera, a o tome govore i podaci iz istraživanja koje je Unija svojevremeno sprovela, a po kojima 47,5 odsto privrednika ističe da je njihovo preduzeće imalo teškoća u pronalaženju radnog kadra sa određenim vještinama, dok za čak 96 odsto privrednika problem u poslovanju stvara nedostatak vještina zaposlenih, rekla je Oluić.

Više sezonaca zbog neusklađenog tržištaNeusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada je glavni problem znatno povećanog broja sezonskih radnika ove godine u Crnoj Gori, poručili su iz Unije poslodavaca (UPCG).

Šef sektora za PR i marketing u UPCG, Zvezdana Oluić, kazala je da je neusklađenost između tržišta rada i obrazovnog sistema problem na koji ta asocijacija već godinama ukazuje i kao takvog ga prepoznaje i u svom strateškom dokumentu Pet ubica biznisa.

„Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema i privrednici prepoznaju kao jednu od ključnih biznis barijera, a o tome govore i podaci iz istraživanja koje je Unija svojevremeno sprovela, a po kojima 47,5 odsto privrednika ističe da je njihovo preduzeće imalo teškoća u pronalaženju radnog kadra sa određenim vještinama, dok za čak 96 odsto privrednika problem u poslovanju stvara nedostatak vještina zaposlenih“, rekla je Oluić za Pobjedu.

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) je u četvrtak je predstavio rezultate ankete poslodavaca koji su pokazali da je ove godine čak 81 odsto više zaposlene sezonske radne snage nego domaće.

Poslodavci su toliki disbalans pravdali time da strance zapošljavaju jer nemaju dovoljno domaće radne snage.

Oluić je rekla da su poslodavci, zbog te neusklađenosti, prinuđeni na uvoz „strane nezaposlenosti“.

„Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da nepodudarnost između ponude i tražnje radne snage nije samo posljedica strukturnih karakteristika rada već, u određenom stepenu, i postojanja takozvane voljne nezaposlenosti“, kazala je Oluić.

Prema njenim riječima, dobro poznata karakteristika crnogorskog tržišta rada je da u glavnim sektorima ekonomskog razvoja dominiraju poslovi sezonskog karaktera koji iziskuju potrebu angažovanja polukvalifikovane radne snage, kao i one koja posjeduje kvalifikacije drugog, trećeg i četvrtog nivoa.

„Tome u prilog ide i činjenica da je i većina angažovane strane radne snage upravo ovog obrazovnog nivoa“, kazala je Oluić.

Kako je dodala, pojačani pripremni radovi u sektoru poljoprivrede i oni uobičajeni u sektoru građevinarstva početkom godine, su neki od razloga koji su uticali na takav odnos zaposlenih stranaca i domaćih radnika u prvih šest mjeseci ove godine.

„Na promjenu strukture tražnje radne snage i njen nesklad sa ponudom uticala je i promjena privredno-ekonomske strukture u Crnoj Gori. Zbog nedostatka tražnje za određenom vrstom zanimanja, dešava se da upravo kategorije nezaposlenih sa tim zanimanjima duže čekaju na posao, a što utiče i na promjene po pitanju starosne strukture nezaposlenih“, navela je Oluić.

Duže čekanje na zaposlenje, kako je dodala, izaziva zastarijevanje kvalifikacija, tako da dugoročno nezaposlene osobe dolaze u situaciju da sve teže mogu odgovoriti zahtjevima koja im postavljaju nova radna mjesta.

Što se tiče sezonskih poslova, Oluić je saopštila da za rad u tim sektorima u Crnoj Gori tradicionalno postoji smanjeno interesovanje domaće radne snage.

„To su zanimanja koja i među nezaposlenima i mladima ne važe kao naročito popularna, posebno zbog takozvanog sezonskog i zanatskog karaktera, kao i zbog toga što su obično slabije plaćena i ne garantuju dugoročno zaposlenje. Zato se i dešava da nezaposleni nijesu zainteresovani da obavljaju tu vrstu poslova, dok djeca takva zanimanja nerado biraju pri upisu u srednje škole“, zaključila je Oluić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik