Žensko preduzetništvo veliki potencijal

Bez autora
Aug 20 2017

Žensko preduzetništvo predstavlja značajan potencijal za razvoj ekonomije kroz osnivanje biznisa u novim sferama, primjenu novih tehnologija i zapošljavanje, ali je za njegovo unaprijeđenje neophodno djelovati u svim segmentima društva, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG). U cilju poboljšanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno je djelovati u svim segmentima društva posebnim mjerama kao što su formiranje posebnih službi za pružanje savjetodavne pomoći, uvođenje finansijskih olakšica, bar u prvim godinama rada, povećanje informisanosti, rodno senzibilisanje svih lokalnih ključnih aktera, savjetovanje i mentoring, razvoj regionalne i međunarodne saradnje i umrežavanje, kazali su predstavnici Stručne službe PKCG.

Žensko preduzetništvo veliki potencijalŽensko preduzetništvo predstavlja značajan potencijal za razvoj ekonomije kroz osnivanje biznisa u novim sferama, primjenu novih tehnologija i zapošljavanje, ali je za njegovo unaprijeđenje neophodno djelovati u svim segmentima društva, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

“U cilju poboljšanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno je djelovati u svim segmentima društva posebnim mjerama kao što su formiranje posebnih službi za pružanje savjetodavne pomoći, uvođenje finansijskih olakšica, bar u prvim godinama rada, povećanje informisanosti, rodno senzibilisanje svih lokalnih ključnih aktera, savjetovanje i mentoring, razvoj regionalne i međunarodne saradnje i umrežavanje”, kazali su agenciji Mina-business predstavnici Stručne službe PKCG.

PKCG, kako su naveli njeni prestavnici, dugi niz godina u kontinuitetu realizuje brojne aktivnosti na podsticanju ženskog preduzetništva, kako kroz učešće u aktivnostima Jadransko-jonskih komora i odbor za žensko preduzetništvo, tako i kroz brojne projekte koje realizuje.

Oni su saopštili da je neiskorišćenost potpunih kapaciteta društva uočila i Evropska komisija (EK) koja je donijela direktivu kojom se želi postići ravnoteža u zastupljenosti oba pola.

“Cilj je donja granica od 40 odsto za učešće manje zastupljenog pola u upravnim, odnosno u nadzornim odborima, što znači uvođenje minimalnih standarda u tom pogledu”, rekli su iz Stručne službe PKCG.

Oni su podsjetili da žene u Crnoj Gori čine 50,8 odsto ukupnog stanovništva, dok u kategoriji populacije sa fakultetom, akademijom, magistarskom ili doktorskom titulom čine 44,9 odsto.

Procenat aktivnih preduzeća u vlasništvu žena najveći je, kako su naveli iz PKCG, u oblastima socijalne zaštite, 38,5 odsto, zapošljavanja 22,2 odsto, reklamiranja i istraživanja tržišta 21,5 odsto i čišćenja životne sredine 33,3 odsto. Slijede zdravstvena zaštita sa 20,8 odsto, socijalna zaštita sa smještajem 20 odsto, pomoćne aktivnosti u finansijskim uslugama i osiguranju 22 odsto i ostale lične uslužne djelatnosti 16,3 odsto.

Iz PKCG su dodali da je prema istraživanju EK, koje je publikovano 2014. godine, Crna Gora imala oko devet hiljada preduzetnica, od čega je njih četiri hiljade imalo i druge zaposlene. Preduzetnice su činile 31 odsto ukupnog broja preduzetnika i oko 25 odsto poslodavaca. Najveći broj preduzetnica, njih oko 60 odsto, registrovane su kao vlasnici preduzetničkih radnji.

“Žensko preduzetništvo je značajan potencijal za razvoj ekonomije, iako su primjetne niže stope učešća žena u preduzetništvu u odnosu na muškarce, kao i da se njihova karijera doživljava kao manje važna za ekonomski razvoj i rast i da su najčešće okrenute poslovima u maloprodaji, obrazovanju i drugim uslužnim djelatnostima”, rekli su iz Stručne službe PKCG.

Oni smatraju da je normativni okvir koji uređuje i podstiče žensko preduzetništvo izuzetno dobar, kao i da bi uz kvalitetniju i dosljedniju implementaciju u značajnoj mjeri uticao na dalje unaprijeđenje.

Predstavnici PKCG su kazali da su neke od situacija sa kojima se danas susreću žene i muškarci u preduzetništvu objektivne i jednake za oba pola, dok su neke rezultat subjektivnih faktora u društvu i više pogađaju žene.

“Crnogorske preduzetnice najčešće izdvajaju komplikovane i skupe administrativne procedure za registraciju preduzeća, nedostupnost finansijskih sredstava, nepostojanje fondova za podršku preduzetnicama, nepostojanje olakšica za start-up, nedovoljno savjetodavnih usluga za razvoj biznisa žena, visoke poreze i brojne takse, nedostatak svijesti o udruživanju i dvostruku uloga žena - u poslu i porodici”, saopštili su iz PKCG.

Oni su naveli da Vlada radi na kreiranju politika koje unaprijeđuju žensko preduzetništvo, i da je u tom cilju 2015. godine donijeta Strategija razvoja ženskog preduzetništva do 2020.

“Taj dokument, kao i druga strateška dokumenta koja se odnose na politiku zapošljavanja i razvoj ljudskih resursa, kao neke od najvažnijih mjera koje se odnose na podsticanje zapošljavanja žena i žensko preduzetništvo, uključuju stimulisanje preduzetništva kroz kredite za samozapošljavanje za nezaposlene čiji su nosioci žene i koji se realizuju u manje razvijenim lokalnim samoupravama, finansijska i podrška u savjetima za one koji otpočinju biznis i povećanje efikasnosti mjera aktivne politike zapošljavanja sa posebnim naglaskom na integraciju dugoročno nezaposlenih, mladih i žena na tržištu rada”, rekli su iz PKCG.

Oni su dodali da su razvoju i promociji ženskog preduzetništva posvećene brojne institucije, nevladine organizacije, kao i same preduzetnice koje ohrabruju žene da se bave preduzetničkim aktivnostima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik