Robna kuća IKEA je, nakon Hrvatske, prije nekoliko dana otvorila svoja vrata i u Beogradu. Poslovnica se prostire na 33.000 kvadratnih metara, a inspiraciju za uređenje doma posjetioci će moći pronaći u 9.500 proizvoda. Ako je pak inspiracija potrebna bh. građanima, morat će preći nekoliko stotina kilometara kako bi je potražili u susjednim zemljama koje veliki brendovi, za razliku od BiH, ne zaobilaze.Čak i Turska i arapske zemlje koje smatramo prijateljskim i koje nam jesu naklonjene po pitanju razmjene iz raznih oblasti, kada je riječ o biznisu radije idu u Srbiju. Dijelom zbog lošeg imidža i poruka koje se šalju o BiH kao lokaciji za investiranje. Novac voli određenu dozu sigurnosti i teško podnosi neku vrstu političkog rizika koji je kod nas još uvijek previsok, kazao je za Klix.ba ekonomski stručnjak Erol Mujanović.
Robna kuća IKEA je, nakon Hrvatske, prije nekoliko dana otvorila svoja vrata i u Beogradu. Poslovnica se prostire na 33.000 kvadratnih metara, a inspiraciju za uređenje doma posjetioci će moći pronaći u 9.500 proizvoda. Ako je pak inspiracija potrebna bh. građanima, morat će preći nekoliko stotina kilometara kako bi je potražili u susjednim zemljama koje veliki brendovi, za razliku od BiH, ne zaobilaze.
"Čak i Turska i arapske zemlje koje smatramo prijateljskim i koje nam jesu naklonjene po pitanju razmjene iz raznih oblasti, kada je riječ o biznisu radije idu u Srbiju. Dijelom zbog lošeg imidža i poruka koje se šalju o BiH kao lokaciji za investiranje. Novac voli određenu dozu sigurnosti i teško podnosi neku vrstu političkog rizika koji je kod nas još uvijek previsok", kazao je za Klix.ba ekonomski stručnjak Erol Mujanović.
Na ruku nam ne ide ni izuzetno komplikovana administrativna i birokratska politika, a nepovoljnu ulogu, ističe Mujanović, imaju i veličina tržišta i mala kupovna moć.
"Kad sve to stavite na vagu vidjet ćete da su zemlje iz regiona povoljnije i jednostavnije za ulaganje. Investitori s kojima sam razgovarao kažu da u Srbiji sve završe s jednom osobom i to se hijerarhijski sprovede od vrha do dna. Dok ovdje imate niz zavrzlama i svaki nivo vlasti može nešto zakomplikovati", navodi Mujanović.
Svaka kompanija koja ima namjeru proširiti svoje poslovanje u određenoj zemlji, ispituje tržište, kapacitete, privredne i ljudske resurse, a posebno politički i poslovni ambijent.
"Kod nas je poslovni ambijent možda bolji nego u Srbiji i Hrvatskoj, ali to nije ključni faktor za ostvarivanje investicija kada je riječ o prodaji. IKEA je preozbiljna kuća i oni su čak i razmišljali o dolasku u BiH, ali trebalo bi razgovarati s njima i vidjeti zašto nisu. Mi smo s IKEA-inim predstvnicima razgovarali u Vanjskotrgovinskoj komori, blizu 30 proizvođača je došlo i prezentiralo svoje proizvodne kapacitete i mogućnosti. Mnogo je složena situacija da bi bismo rekli da nisu htjeli doći zbog politike, s tim se neću složiti", istakao je Burno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
I Bojić i Mujanović se slažu da BiH treba učiniti sve da privuče velike brendove, jer investitori privlače jedni druge, a to može biti samo pozitivno za bh. privredu.
"Ako nama dolaze veliki brendovi, to znači i izlazak naših brendova van BiH i saradnju sa stranim kompanijama. Imate primjer Češke i Slovačke gdje je nezaposlenost na minimalnom nivou. Kod njih se na oglase za posao prijavljuje 100 puta manje ljudi, nego u BiH. Uzmimo samo primjer autoindustrije, skoro da nema nezaposlenosti jer dvije velike strane kompanije dovode treću, treća dovodi četvrtu i petu i to ide lančano. Veoma je malo zemalja koje su zatvorenošću uspjele napraviti prosperitet za svoje građane kada je riječ o životnom standardu, radnim mjestima i primanjima. Malo je zemalja koje su prosperirale, a da pri tome nisu imale ili vlastite ili inozemne globalne kompanije", zaključio je Mujanović.
Osim IKEA-e, neki od brendova koji su prisutni u zemljama regije, a još uvijek nisu prisutni u BiH su H&M, KFC, C&A, Lidl, Burger King i mnogi drugi.