Kada se bruto plaće u Hrvatskoj uspoređuju s prosjecima primanja isplaćenih u skupini EU11, u kojoj su nove članice Europske unije, Hrvatska i Slovenija imaju najveća primanja. Slovenske su plaće veće od hrvatskih 20 posto i s njima se još ne možemo uspoređivati, ali zanimljivo je da Češka i Hrvatska imaju jednaku prosječnu neto plaću, ali je češka bruto plaća u prosjeku manja 30 eura od one u Hrvatskoj. Sve ostale zemlje istočne Europe imaju daleko manja primanja od hrvatskih, ali i kod njih je, uz iznimku Poljske kojoj skupa država ruši prosjek, primjetna znatno manja razlika između neto i bruto primanja. Te su zemlje stoga i konkurentnije pa standard njihovim građanima raste po bržim stopama nego što se bilježe u Sloveniji i Hrvatskoj.
Kada se bruto plaće u Hrvatskoj uspoređuju s prosjecima primanja isplaćenih u skupini EU11, u kojoj su nove članice Europske unije, Hrvatska i Slovenija imaju najveća primanja. Slovenske su plaće veće od hrvatskih 20 posto i s njima se još ne možemo uspoređivati, ali zanimljivo je da Češka i Hrvatska imaju jednaku prosječnu neto plaću, ali je češka bruto plaća u prosjeku manja 30 eura od one u Hrvatskoj.
Sve ostale zemlje istočne Europe imaju daleko manja primanja od hrvatskih, ali i kod njih je, uz iznimku Poljske kojoj skupa država ruši prosjek, primjetna znatno manja razlika između neto i bruto primanja. Te su zemlje stoga i konkurentnije pa standard njihovim građanima raste po bržim stopama nego što se bilježe u Sloveniji i Hrvatskoj.
Prosječna bruto plaća u Zagrebu narasla je na 9735 kuna, a neto plaća u prosjeku je iznosila 6997 kuna. Razliku je uzela država. U Slovačkoj koja se natječe za iste ulagače kao i Hrvatska opterećenje na rad niže je nego u Hrvatskoj četiri postotna poena, kao i u već spomenutoj Češkoj. Uz visoku stopu PDV-a koji se ubire od većine potrošnje prosječnih zaposlenika, može se ustvrditi da niski standard u Hrvatskoj najviše možemo zahvaliti skupoj državi.