Izvoz generator rasta, težak teret otplate dugova

Bez autora
Sep 19 2017

Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, BiH je u prvom tromjesečju ostvarila realni ekonomski rast od 0,4% u odnosu na prethodni kvartal, tj. 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje. Pri tome je u FBiH ostvaren godišnji rast od 3%, te 2,2% u RS. Ovo je dosta skromno povećanje ekonomske aktivnosti u smislu konvergencije životnog standarda ka EU prosjeku dohodka po glavi stanovnika. Dostupni ekonomski pokazatelji iz drugog tromjesečja, nažalost, ne ukazuju da je došlo do značajne promjene trenda iz prethodne, te početka tekuće godine. Robni izvoz je proizveo najveći dio ostvarenog rasta uz skroman doprinos privatne potrošnje i investicija.

Izvoz generator rasta, težak teret otplate dugovaPrema nedavno objavljenim statističkim podacima, BiH je u prvom tromjesečju ostvarila realni ekonomski rast od 0,4% u odnosu na prethodni kvartal, tj. 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje.

Pri tome je u FBiH ostvaren godišnji rast od 3%, te 2,2% u RS. Ovo je dosta skromno povećanje ekonomske aktivnosti u smislu konvergencije životnog standarda ka EU prosjeku dohodka po glavi stanovnika.

Dostupni ekonomski pokazatelji iz drugog tromjesečja, nažalost, ne ukazuju da je došlo do značajne promjene trenda iz prethodne, te početka tekuće godine.

Robni izvoz je proizveo najveći dio ostvarenog rasta uz skroman doprinos privatne potrošnje i investicija.

Pri tome je po svemu sudeći došlo do realnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita roba uprkos nominalnom povećanju od 6,1% u prvom polugodištu.

Rast obaveza servisiranja vanjskog duga od 31,4% u prvom polugodištu u odnosu na isti period prošle godine je opteretio budžete tako da je po svemu sudeći doprinos javne potrošnje i investicija na ekonomski rast bio zanemariv. 

Naime, budžetski prilivi sa jedinstvenog računa UIO nakon izmirenja obaveza vanjskog duga su u prvom polugodištu bili neznatno (0,6%) niži u odnosuna isti period prethodne godine.

Pored toga, smanjenje radova niskogradnje iz prvog tromjesečja od 1,2% u okviru koje dominiraju javni radovi uglavnom u cestovnu infrastrukturu dodatno ukazuje na slab doprinos sektora opšte vlade povećanju domaće tražnje, navodi se u analizi. 

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik