Odlivom mozgova iz Srbije curi i privredni rast

Bez autora
Oct 16 2017

Srbija u ovom trenutku proizvodi naučnike i inženjere visokog kvaliteta što predstavlja jedan neverovatan potencijal za zemlju, ocenjuje Paulo Korea, menadžer za trgovinu i konkurentnost, Svetske banke.Ipak, oni često odlaze iz zemlje ili su zaposleni na pozicijama gde ne mogu da doprinesu ekonomskom razvoju što predstavlja veliki gubitak, dodaje. Ovaj ekspert Svetske banke našao je i odgovor na pitanje zašto se Srbija suočava sa odlivom mozgova. Ukupna ulaganja u nauku u Srbiji su niska i čak 80 odsto sredstava dolazi iz javnog sektora, tvrdi Korea.

Odlivom mozgova iz Srbije curi i privredni rastSrbija u ovom trenutku proizvodi naučnike i inženjere visokog kvaliteta što predstavlja jedan neverovatan potencijal za zemlju, ocenjuje u razgovoru za „Politiku” Paulo Korea, menadžer za trgovinu i konkurentnost, Svetske banke. Ipak, oni često odlaze iz zemlje ili su zaposleni na pozicijama gde ne mogu da doprinesu ekonomskom razvoju što predstavlja veliki gubitak, dodaje.

Ovaj ekspert Svetske banke našao je i odgovor na pitanje zašto se Srbija suočava sa odlivom mozgova. Ukupna ulaganja u nauku u Srbiji su niska i čak 80 odsto sredstava dolazi iz javnog sektora, tvrdi Korea.

– Srbija zbog toga plaća visoku cenu, u formi neiskorišćenog potencijala, zbog odliva mozgova i slabe veze nauke i privrede koji su delom i posledica postojećeg modela finansiranja – uočio je Korea.

Kada je reč o kvalitetu obrazovanja u oblasti matematike i prirodnih nauka, prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, u Izveštaju o konkurentnosti za 2016. godinu, Srbija se nalazi rame uz rame sa Hrvatskom (ocena 4,6 od 7) a stoji bolje od Češke Republike ili Mađarske, ističe Korea. Međutim, prema svojoj sposobnosti da talente zadrži u zemlji Srbija je najniže ocenjena (1,7) u odnosu na iste te zemlje (Hrvatska 1,9, Mađarska 2,4, Češka Republika 3,3), dodaje.

– Istraživači i inženjeri koji ostaju u zemlji i deo su nacionalnog istraživačkog i inovacionog sistema, neretko postižu izvanredne rezultate. Izvrsna nauka se može naći na mnogim institutima i fakultetima. Ekosistem inovativnih kompanije se polako razvija i neke od njih postižu značajne rezultate na svetskim tržištima. Mali uvid u moguću blistavu budućnost ovog vidimo u kompanijama poput „Nordeusa” ili „Seven Bridžisa” koji su globalni lideri u svojim oblastima – napominje Korea.

Ipak, celokupna slika je nešto drugačija od ovih svetlih primera. Podaci pokazuju da je kvalitet naučnoistraživačkog rada u Srbiji relativno nizak i da se vrlo malo ovih istraživanja sprovodi u privatnom sektoru. Iako od 2005. godine konstantno raste broj radova srpskih naučnika, od 2012. godine je u blagom padu. U isto vreme, ovo su radovi relativno malog uticaja.

– Prosečan rad srpskog naučnika citiran je samo šest puta u poređenju sa osam puta u Hrvatskoj, 10 u Češkoj Republici ili čak 19 u Austriji. Naučna istraživanja u Srbiji nisu vezana sa privatnim sektorom – ukazuje Korea.

Srpski naučnici sa partnerima iz privatnog sektora objave samo 6,3 rada (na milion stanovnika) dok hrvatski objave 11,8, češki 15,5 a austrijski čak 61,9. Međunarodna saradnja naučnika u Srbiji je takođe na nižem nivou nego u pomenutim zemljama, što se može videti isto prema broju zajednički objavljenih radova, dodaje.

– Svi ovi podaci ukazuju na to da postojeći model finansiranja naučnoistraživačkog rada u Srbiji ne podržava izvrsnost nauke i njenu relevantnost za privredu. Neka unapređenja u sistemu ostvarena su tokom reformi 2005. i 2010. godine kada je uvedeno projektno finansiranje i međunarodna recenzija predloga projekata. Ipak, uspešnost na pozivima za projekte koji se sprovode u Srbiji je često oko 90 odsto tako da praktično svi koji apliciraju i dobiju finansiranje – kaže Korea.

Samim tim ogroman je trud koji se uloži u organizaciju poziva i evaluaciju projekata, zapravo uzaludan, dodaje. Povrh svega, u Srbiji od 2010. godine nije bilo novih poziva za finansiranje naučnik projekata. Po pravilu, u drugim zemljama ovakvi pozivi se objavljuju jednom ili više puta godišnje i od strane različitih institucija.

– Zaključak koji se može izvući je da Srbija mora da ulaže više i bolje u nauku i inovacije. Pozivi za naučne projekte moraju biti visoko konkurentni kako bi se podržala izvrsnost u nauci. Istovremeno, uspostavljanje adekvatnih podsticaja u sistemu može da podrži bolju saradnju sa kompanijama i da motiviše privatni sektor da takođe ulaže u nauku. Neki pomaci u ovom pravcu jesu ostvareni u proteklih pet godina. Uslovi za naučnoistraživački rad su unapređeni kroz investicije podržane od strane Evropske investicione banke i Banke za razvoj Saveta Evrope. Inovacioni fond Srbije pruža značajna finansijska sredstva za startap kompanije ali i zajedničke projekte naučnoistraživačkih organizacija i privrede. Ipak, bez suštinskih reformi trenutnog modela finansiranja nauke, ovakvi pojedinačni napori imaće ograničen efekat – smatra Korea.

Naučna zajednica Srbije je veliki neiskorišćeni potencijal ove zemlje, dodaje. Ulaganje u nauku se mora videti kao investicija za budućnost a ne samo kao javni rashod, smatra naš sagovornik.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik