Poslovne vesti - Hrvatska

Inflacija u rujnu porasla na 1,4 posto

U Hrvatskoj su potrošačke cijene u rujnu na godišnjoj razini porasle za 1,4 posto, što predstavlja nešto višu inflaciju nego mjesec dana ranije, čime je ponovno dosegnuta najviša stopa inflacije u Hrvatskoj unazad četiri godine, a analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA) procjenjuju da bi prosječan rast potrošačkih cijena u 2017. mogao iznositi 1,2 posto.

Rast potrošačkih cijena u rujnu za 1,4 posto, nešto je viši od stopa zabilježenih prethodna tri mjeseca - u kolovozu je inflacija iznosila 1 posto, srpnju 0,8, a u lipnju 0,7 posto, ali je na razini stopa iz travnja i ožujka. To su najviše stope inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine, nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije.

Službena statistika pokazuje da su u rujnu na godišnjoj razini najviše, za 6,2 posto, porasle cijene u restoranima i hotelima, pri čemu su cijene u ugostiteljstvu rasle za 6,7 posto, ponajviše zahvaljujući 7,2-postotnom porastu cijena u restoranima i kafićima. Istodobno su cijene smještaja povećane za 2,2 posto.

S rastom od 3,4 posto slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj razini rasle 2,4 posto. Kod hrane su najviše povećane cijene povrća (10,3 posto), mlijeka, sira i jaja (za 8,3 posto) te ulja i masti (6,8 posto), dok je rast cijena alkoholnih pića i duhana najviše bio pod utjecajem 2,8 postotnog povećanja cijena duhana.

Za 2,2 posto rasle su istovremeno cijene prijevoza, ponajprije zahvaljujući 3,2-postotnom poskupljenju održavanja osobnih prijevoznih sredstava, s obzirom da su cijene usluga prijevoza smanjene za 1,7 posto u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine.

Godišnju stopu rasta cijena od 0,8 posto službena statistika bilježi u sektoru rekreacije i kulture, dok su cijene u sektoru obrazovanja rasle za 0,7 posto, a cijene raznih dobara i usluga te u sektoru zdravlja za 0,1 posto.

Ukupni rast cijena na godišnjoj razini ublažile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u rujnu ove godine bile 0,9 posto niže nego godinu dana ranije, kao i cijene komunikacija, koje su se spustile za jedan posto. Pale su i pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,4 posto, dok su cijene odjeće i obuće ostale nepromijenjene.

Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u rujnu ove godine u odnosu na kolovoz rasle nešto brže nego na godišnjoj razini, za 1,5 posto.

Pritom su najviše porasle cijene odjeće i obuće, za čak 18 posto, pri čemu su cijene odjeće u rujnu bile više za 22,7 posto nego u kolovozu, dok je obuća poskupjela za znatno nižih 8,7 posto.

Slijede cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s mjesečnim rastom od 2,5 posto, dok se u ostalim kategorijama potrošnje bilježe niske mjesečne stope rasta, od 0,2 posto kod raznih dobara i usluga te alkoholnih pića i duhana i u sektoru zdravlja, do 0,5 posto u prijevozu.

Pad cijena na mjesečnoj razini bilježi se, pak, u restoranima i hotelima, za 0,9 posto, kod rekreacije i kulture, za 0,5 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava te komunikacija, za 0,3 posto.

Kumulativno, u prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene ukupno porasle za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije, prosječan rast potrošačkih cijena za 2017. mogao bi iznositi 1,2 posto", procjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA). Kako dodaju, skromne stope inflacije s laganom tendencijom prema 2 posto trebale bi se zadržati sve do 2019. i u Hrvatskoj i u eurozoni.

"Posljedica je to očekivanja o vrlo umjerenom rastu cijena na svjetskim robnim tržištima, primarno sirove nafte, te izostanka značajnog utjecaja inflacije potražnje unatoč nominalnom i realnom rastu plaća te posljedičnom rastu potrošnje. Umjerena inflacija i stabilnost tečaja time će omogućiti nastavak izrazito ekspanzivne monetarne politike, koja je usmjerena k osiguranju niskih kamatnih stopa kroz izrazito visoku likvidnost u sustavu", zaključuju analitičari RBA.