Bitkoin groznica trese Srbiju

Bez autora
Dec 11 2017

Malo ko u Srbiji zna šta je zapravo bitkoin, ali je sve više njih kojima ovih dana postaje jasno da na trgovanju ovim virtuelnim parama može mnogo da se zaradi. Ali i da se izgubi. Jer, vrednost bitkoina poslednjih dana ne prestaje da luduje. „Fajnenšel tajms” juče je naveo primer kako je u četvrtak samo u roku od 20 minuta vrednost ove kriptovalute sa 2.000 dolara skočila na 19.000 dolara i ponovo pala na 15.000 dolara. To je čak 12 puta veća vrednost od jedne unce zlata, koja ovih dana dostiže tek 1.250 dolara. Kada je u januaru 2009. godine stvoren kao kompjuterski algoritam njegova vrednost bila je manja od jednog centa. Laslo Hanjec, programer sa Floride uspeo je godinu dana kasnije da nagovori menadžment picerije „Papa Jons” da u zamenu za 10.000 ovih virtuelnih novčića dobije dve pice.

Bitkoin groznica trese SrbijuMalo ko u Srbiji zna šta je zapravo bitkoin, ali je sve više njih kojima ovih dana postaje jasno da na trgovanju ovim virtuelnim parama može mnogo da se zaradi. Ali i da se izgubi. Jer, vrednost bitkoina poslednjih dana ne prestaje da luduje.

„Fajnenšel tajms” juče je naveo primer kako je u četvrtak samo u roku od 20 minuta vrednost ove kriptovalute sa 2.000 dolara skočila na 19.000 dolara i ponovo pala na 15.000 dolara. To je čak 12 puta veća vrednost od jedne unce zlata, koja ovih dana dostiže tek 1.250 dolara.

Kada je u januaru 2009. godine stvoren kao kompjuterski algoritam njegova vrednost bila je manja od jednog centa. Laslo Hanjec, programer sa Floride uspeo je godinu dana kasnije da nagovori menadžment picerije „Papa Jons” da u zamenu za 10.000 ovih virtuelnih novčića dobije dve pice. Oni koji su pre nedelju dana kupili jedan ovaj virtuelni novčić po ceni od 7.000 dolara dvostruko su zaradili.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je reč o spekulativnom balonu, koji u svakom trenutku može da eksplodira.

Iako ovdašnja pravna regulativa bitkoin ne prepoznaje kao valutu, ovim virtuelnim novcem trguje se i u našoj zemlji.

U Beogradu postoje dva restorana u kojima bitkoinom može da se plati jutarnja kafa i doručak, ali i nekoliko bankomata na kojima virtuelni novac može da se menja za prave pare. Na ovdašnjem tržištu posluju i kompanije čija je osnovna delatnost trgovina ovom valutom.

Zahtev za kupovinu bitkoina podnosi se preko sajta, a da bi potencijalni kupac primio digitalni novac neophodno je da na telefonu ili kompjuteru instalira aplikaciju „virtuelni novčanik”. Osim na sajtu, bitkoini mogu da se kupe ili prodaju i na posebnim bankomatima.

Treći način da se postane vlasnik bitkoina je takozvano „rudarenje”, za to je neophodna i kupovina skupe kompjuterske opreme koja košta nekoliko hiljada evra, a koja se sastoji od računara i četiri do pet grafičkih kartica.

Neophodno je da se zainteresovani „rudari” priključe na bitkoin mrežu i instaliraju poseban softver kako bi mogli da počnu sa „rudarenjem”.

Kupac bitkoina ujedno je i jedini vlasnik ove kriptovalute. Umesto bankovnog računa vlasnik registruje bitkoin adresu, odnosno niz od 27 do 34 slova i brojeva. To je zapravo virtuelno poštansko sanduče sa kog se bitkoini šalju ili primaju.

Da je bitkoin spekulativno sredstvo, koje je neke ljude učinilo vrlo bogatima, rekla je pre nekoliko dana i guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

„Bitkoin niti je opšte prihvaćeno sredstvo razmene, niti je jedinica mere vrednosti robe i usluga, niti je čuvar te vrednosti”, upozorila je Tabakovićeva.

Bez obzira na histeriju koja je zahvatila svetsku javnost kada je o bitkoinu reč, Tabakovićeva je podsetila da se globalno na dnevnom nivou ovom kriptovalutom u proseku obavi tri do pet puta manje transakcija nego, na primer, u platnom sistemu NBS.

Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da rast vrednosti bitkoina predstavlja spekulativni balon.

– Ono čega treba da se plašimo jeste šta će se dogoditi nakon što taj spekulativni balon eksplodira. U istoriji ekonomije postojalo je nekoliko spekulativnih balona, počevši još od 17. veka kada je u Holandiji eksplodirala cena lala i kada je njihova vrednost bila nerealno visoka.

I poslednju – svetsku finansijsku krizu izazvao je spekulativni balon čiji su pokretač bile nerealne cene nekretnina. U ovom slučaju, bitkoin se ne koristi kao kolateral za finansijske transakcije. Što u prevodu znači da banke i druge finansijske institucije nisu investirale u bitkoin i da sa pucanjem ovog spekulativnog balona neće doći do topljenja imovine banaka. Stradaće samo privatni investitori – kaže Šoškić.

Mudri ulagači svakako neće učestvovati u ovoj histeriji koja vlada na tržištu, kaže naš sagovornik i dodaje da je u poslednjih nekoliko nedelja cena porasla samo zahvaljujući psihološkom faktoru.

– Svaki put kada neka cena kontinuirano raste, uvek ćete imati veći priliv investitora, koji će računati da će na toj kupovini u budućnosti moći da zarade. To je u najvećoj meri podgrejalo cenu, pitanje je kada će taj balon eksplodirati – upozorava Šoškić.

A da u ovom poslu može da se izgubi i pre nego što cena bitkoina na tržištu počne da pada svedoči i primer iz regiona. Vlasnici bitkoina u Sloveniji već zbrajaju gubitke. Platforma „Najs heš” za rudarenje bitkoina je hakovana, a sumnja se da je ukradeno više desetina miliona dolara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik