Bitkoin manija, koja je zahvatila region, stigla je i kod nas. Jedan prodavac iz Srbije osmelio se na ovakav korak. Na sajtu za prodaju polovnih automobila osvanuo je neobičan oglas. Polovni džip „mercedes puh” prodaje se za 90.000 evra, ali i za virtuelni novac. U opisu ovog oglasa navedeno je „poželjno plaćanje u bitkoinu”. „Jutarnji list” tako je javio da se i u susednoj Hrvatskoj u zamenu za ovu virtuelnu valutu prodaju kuće, slike, luksuzni automobili, mobilni telefoni, pa čak i set zimskih lanaca. Dok ekonomski stručnjaci neprestano kritikuju bitkoin, vrednost ove virtuelne valute ne prestaje da raste i juče je iznosila više od 17.000 dolara. Početkom nedelje ova kriptovaluta svoju premijeru imala je i na Čikaškoj berzi.
Bitkoin manija, koja je zahvatila region, stigla je i kod nas. Jedan prodavac iz Srbije osmelio se na ovakav korak. Na sajtu za prodaju polovnih automobila osvanuo je neobičan oglas. Polovni džip „mercedes puh” prodaje se za 90.000 evra, ali i za virtuelni novac. U opisu ovog oglasa navedeno je „poželjno plaćanje u bitkoinu”.
„Jutarnji list” tako je javio da se i u susednoj Hrvatskoj u zamenu za ovu virtuelnu valutu prodaju kuće, slike, luksuzni automobili, mobilni telefoni, pa čak i set zimskih lanaca.
Dok ekonomski stručnjaci neprestano kritikuju bitkoin, vrednost ove virtuelne valute ne prestaje da raste i juče je iznosila više od 17.000 dolara. Početkom nedelje ova kriptovaluta svoju premijeru imala je i na Čikaškoj berzi. S obzirom na to da je već prvog dana trgovanja cena porasla 16 odsto, američka agencija „Blumberg” javila je da je bitkoin na berzu stigao u velikom stilu.
Naime, u ponedeljak je počelo trgovanje fjučersima, odnosno terminskim ugovorima u kojima se precizira koliko će jedan bitkoin vredeti u januaru 2018. godine. U prevodu, investitori na berzi sada se „klade” u kom smeru će se kretati cena ovih digitalnih novčanica.
Kako sada stvari stoje, tržište i dalje tipuje na rast vrednosti bitkoina. Jer, vrednost ugovora koji ističe u januaru već prvog dana trgovanja skočila je 2.440 dolara, a cena je u jednom trenutku išla i do 18.850 dolara.
Trgovanje je čak u dva navrata prekidano kako bi se sprečila preterana kolebljivost ove valute, a mediji prenose da je na početku trgovanja sajt Čikaške berze bio preopterećen.Juče popodne fjučersi, sa datumom 29. decembar 2017. godine, trgovali su se po ceni većoj od 18.500 dolara. Međutim, investitori na duži rok gledano, tipuju da će cena bitkoina nastaviti da raste, pa su tako fjučersi sa datumom 30. mart juče na berzi vredeli više od 19.100 dolara.
Pre desetak dana bitkoin je vredeo 7.000 dolara, što znači da je u relativno kratkom vremenskom roku cena porasla oko 150 odsto. Dakle, na druži rok posmatrano, investitori za sada ne prognoziraju tako ludački, već znatno sporiji rast. Ali ne prognoziraju ni pucanje spekulativnog balona, kao što ekonomski eksperti predviđaju.
Ipak, vrednost ovih fjučersa na berzi može da se promeni u sekundi, pa nema garancije da do proleća cena neće krenuti u suprotnom pravcu. Jer, sve je to kockanje.
Nobelovac Džozef Štiglic čak traži ukidanje bitkoina. On smatra da je ova kriptovaluta uspešna samo zbog potencijala koji ima zbog anonimnosti. Njegov kolega Rober Šiler (takođe nobelovac) apelovao je na finansijske investitore da budu oprezni, jer bitkoin kao valuta nema podršku ni vlada ni finansijskih regulatora.
Ova kriptovaluta nema ni podršku Narodne banke Srbije (NBS), a guvernerka Jorgovanka Tabaković već je izjavljivala da je reč o spekulativnom sredstvu. Ipak, u Srbiji postoje platforme za kupovinu bitkoina, kao i bankomati na kojima virtuelne novčanice mogu da se menjaju za prave. Da ne bude zabune, bez obzira na to što ovdašnja pravna regulativa ne prepoznaje ni ovu ni bilo koju drugu kriptovalutu, trgovanje bitkoinom nije ni zabranjeno zakonom.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Ismail Musabegović otvoreno priznaje da nije investirao u bitkoin iako je za to imao prilike.
– Nisam imao živaca da ulažem u nešto čiju vrednost ne mogu da predvidim. Investirao sam u neke druge kriptovalute – kaže naš sagovornik.
On, takođe, ove digitalne novčanice opisuje kao „visoko spekulativne”. Dodaje da se za takva kretanja na tržištu uvek kaže da su kao duvanje balona i da je izvesno da će spekulativni mehur u jednom trenutku pući. Ono što je nepoznanica je kada će se to dogoditi i na kojoj vrednosti će se ova kriptovaluta prizemiti. Izvesno je da, kad se pad vrednosti dogodi, vlasnike bitkoina neće imati ko da zaštiti, jer ne postoji pravna regulativa koja bi mogla da osigura njihovo ulaganje. Sve gubitke platiće sami.
– Sa druge strane je činjenica da će nova tehnologija, nepovratno promeniti finansijski sistem. Za sada, bitkoin još nije sredstvo kojim se plaća i nije nešto što se čuva kao alternativa. Njegovo kretanje je potpuno nepredvidivo, očekujem još veće ludovanje na tržištu – kaže Musabegović i dodaje da je poslednji rast cene upravo bio uzrokovan najavom de će se fjučersi pojaviti na Čikaškoj berzi.
Podsećanja radi, bitkoin je godinu počeo sa cenom nižom od 1.000 dolara, što znači da je njegova vrednost tokom godine porasla neverovatnih 1700 odsto. Mnogi ekonomisti i finansijski stručnjaci veruju da se iza neverovatnog uspona te valute krije iracionalna manija investitora, nalik onoj koja je vrednost akcija neprofitabilnih startap internet kompanija vinula u nebeske visine tokom devedesetih godina prošlog veka.
I u Srbiji se trguje digitalnim parama
Na srpskom tržištu posluju i kompanije čija je osnovna delatnost trgovina ovom valutom. Zahtev za kupovinu bitkoina podnosi se preko sajta, a da bi potencijalni kupac primio digitalni novac neophodno je da na telefonu ili kompjuteru instalira aplikaciju „virtuelni novčanik”.
Osim na sajtu, bitkoini mogu da se kupe ili prodaju i na posebnim bankomatima. Treći način da se postane vlasnik bitkoina je takozvano „rudarenje”, za to je neophodna i kupovina skupe kompjuterske opreme koja košta nekoliko hiljada evra, a koja se sastoji od računara i četiri do pet grafičkih kartica. Neophodno je da se zainteresovani „rudari” priključe na bitkoin mrežu i instaliraju poseban softver kako bi mogli da počnu sa „rudarenjem”.
Kupac bitkoina ujedno je i jedini vlasnik ove kriptovalute. Umesto bankovnog računa vlasnik registruje bitkoin adresu, odnosno niz od 27 do 34 slova i brojeva. To je zapravo virtuelno poštansko sanduče sa kog se bitkoini šalju ili primaju.