Privrednici deset godina čekali poreske olakšice

Bez autora
Dec 18 2017

Od kako je 2008. godine krenula finansijska kriza gotovo da nije prošao nijedan sastanak predstavnika vlasti i privrede, a da sa druge strane stola nije stigao zahtev da se smanje poreska rasterećenja.Poslednju takvu šansu Srbija je propustila 2010. godine, u vreme kada je ministarka finansija bila Diana Dragutinović, kada je odbijen njen predlog da se smanje nameti na rad i kapital, ali i da se istovremeno poveća PDV. Pre dva dana parlament je usvojio paket poreskih zakona, kojim se povećava neoporezivi deo zarade sa 11.790 na 15.000 dinara. Najveći efekat te izmene odraziće se na oko 350.000 radnika u Srbiji koji primaju minimalnu zaradu.

Privrednici deset godina čekali poreske olakšiceOd kako je 2008. godine krenula finansijska kriza gotovo da nije prošao nijedan sastanak predstavnika vlasti i privrede, a da sa druge strane stola nije stigao zahtev da se smanje poreska rasterećenja.

Poslednju takvu šansu Srbija je propustila 2010. godine, u vreme kada je ministarka finansija bila Diana Dragutinović, kada je odbijen njen predlog da se smanje nameti na rad i kapital, ali i da se istovremeno poveća PDV.

Pre dva dana parlament je usvojio paket poreskih zakona, kojim se povećava neoporezivi deo zarade sa 11.790 na 15.000 dinara. Najveći efekat te izmene odraziće se na oko 350.000 radnika u Srbiji koji primaju minimalnu zaradu. Novim propisima uvodi se i niz olakšica za početnike u biznisu. Kako je juče saopštila vlada, usvajanje ovih propisa omogućiće bolje poslovno okruženje, manje namete za privredu i bolje uslove za veće zapošljavanje.

Dragoljub Rajić, predsednik Unije poslodavaca, kaže da je činjenica da privrednici ove vesti čekaju već deceniju, ali i da ukoliko težimo ka ekonomskom rastu koji je veći od tri odsto onda zahvatanje od privrede mora i dalje da se smanjuje.

– Imali smo obećanje od ministara Dušana Vujovića da od povećanja minimalca, s jedne strane i povećanja neoporezivog dela zarade budžet neće prihodovati i to se i dogodilo – kaže Rajić.

Prema računici Fiskalnog saveta, ove mere će državnu blagajnu koštati 10 milijardi dinara. Međutim, oni dodaju i to da se u naredne tri godine otvara i novi prostor za dodatno smanjenje poreza. Moguće je, dodaju, fino podešavanje poreskog opterećenja rada.

Uvođenje podsticaja za početnike u poslovanju ključna je novina i jedna od najvažnijih mera iz seta poreskih zakona. Ona se odnosi na osobe koje su, u prethodnih godinu dana, završile srednju školu, fakultet ili su, kao nezaposleni, duže od šest meseci na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Ti podsticaji omogućeni su izmenama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Oni koji počinju sa obavljanjem sopstvene delatnosti dobiće dodatni podsticaj, jer će biti oslobođeni plaćanja poreza na zarade i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u godini osnivanja preduzeća i u narednoj godini.

Novina se odnosi na zaradu osnivača preduzetničke radnje i plate do devet novozaposlenih osoba, koje takođe moraju da budu tek svršeni srednjoškolci, studenti ili osobe sa evidencije NSZ. Primena mere počinje u oktobru 2018. i važiće za preduzetnike u režimu isplate lične zarade.

Analiza NALED-a pokazuje da uštede, koje će po ovom osnovu ostvariti preduzetnici, idu i do 250.000 dinara godišnje po osobi kod isplate minimalne zarade.

Podsticaji po novozaposlenom radniku ostaće na snazi do kraja 2019. godine i to tako što će preduzetnici imati pravo na povraćaj plaćenog poreza i doprinosa od 65 odsto do 75 odsto.

Poreski stručnjak Milica Bisić, kaže da je izmenama seta poreskih zakona namera predlagača bila da se pojedinim poreskim olakšicama podstakne zapošljavanje i otpočinjanje novog posla.

Ukoliko se bruto zarada ne menja, zaposleni će kući nositi veću platu. Međutim, ukoliko poslodavac odluči da ne poveća neto zaradu zaposlenom, onda će sebi smanjiti troškove, jer će bruto zarada (sa porezima i doprinosima) morati da bude niža.

– Cilj većine ovih predloženih mera je da se pospeši legalno zapošljavanje, odnosno smanji rad na crno kako bi se poboljšao položaj nezaposlenih, odnosno onih koja rade, ali nisu prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje.

Istovremeno predložene mere predstavljaju nastavak reforme poslovnog okruženja čiji je cilj smanjenje rizika i troškova poslovanja – zaključuje naša sagovornica.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik