Poslovne vesti - Hrvatska

Porezni obveznici ipak će vraćati Agrokorove dugove

Dok se privatne tvrtke bore za svaku kunu, zasad ostaje nepoznato kako će svoje tražbine u Agrokoru zaštititi državne tvrtke, banke, agencije, gradovi i općine čija potraživanja prelaze milijardu kuna. Ako budu otpisivali svoje dugove, pada u vodu tvrdnja da porezni obveznici neće platiti ni lipe Agrokorovih dugova.

Od samog starta državne intervencije u Agrokor, glavna mantra Vlade bila je ista - građani neće osjetiti krah Todorićeva carstva, no ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava: "Svi oni vjerovnici iz Vladinog sektora, ako budu otpisivali svoje dugove – to će ići na teret poreznih obveznika, tu nema nikakve dvojbe".

A što se ustvari događa?

Todorićeva uprava je za sobom ostavila dugove prema 5700 tvrtki i osoba – ti vjerovnici prijavili su ukupno 12.000 tražbina, a od toga je 1.100 potraživanja državnog aparata.

Daleko najviše otpada na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) – Agrokor je HBOR-u ostao dužan 539 milijuna kuna, druga državna banka HPB od Agrokora potražuje 327 milijun kuna, a HEP-u je Agrokor ostao dužan 43 milijuna kuna.

Sve tri tvrtke N1 Televizija pitala je koliko će tih milijuna otpisati i tko smije odlučiti o tome otpisu te je li ih dosad Ante Ramljak kontakirao – konkretne odgovore izbjegavaju.

HPB poručuje: O otpisu je preuranjeno govoriti. Vjerujemo da će doći do rješenja s kojim će svi biti zadovoljni.

HEP kaže: S obzirom na to da je još uvijek u tijeku proces postizanja nagodbe Agrokora i vjerovnika, nismo u mogućnosti iznositi pojedinosti u vezi s tijekom postizanja nagodbe.

HBOR navodi: Iznos prijavljenih tražbina u cijelosti je priznat te će HBOR nastaviti postupati sukladno spomenutom Rješenju. Ovlasti i nadležnosti Uprave definirane su Zakonom o HBOR-u

Dvije od te tri tvrtke spaja ista osoba. Član nadzornog odbora HBOR-a – bivši je zaposlenik Agrokora i već se izuzeo prije godinu dana od odluke o dodjeljivanju HBOR-ova kredita Agrokoru – no pitanje je može li se izuzeti opet i kod otpisa.

On je ujedno i jedini član skupštine HEP-a, a uprava HEP-a ne smije samostalno donijeti štetnu odluku za tu tvrtku – dakle odluka bi mogla pasti na skupštinu, odnosno, Zdravka Marića.

Upitan hoće li se i ovoga puta izuzeti ako dođe odluka do njega, Marić odgovara: "Ja takvu odluku, znači imamo Upravu, imamo Nadzorni odbor, a Skupština zna se koje odluke donosi, ako dođe na razinu Skupštine, bit ćete na vrijeme obaviješteni jer sam puno puta u takvim okolnostima dokazo i pokazao kako postupam".

Smije li uprava donijeti tu odluku o otpisu, pitanje je na koje Marić odvraća: "To ćete čuti od samog društva".

A hoće li isto biti za HBOR? - Na to pitanje kaže: "Isto, o tome ćemo svemu razgovarati, ima vremena, ne brinite".

Njegov prethodnik Boris Lalovac objašnjava – nije nužno da će primjerice HBOR otpisati jednako koliko i neke privatne banke – ovisno koliko su se zaštitili: "Svakako bi trebalo pitati upravu na koji su način štitili svoja potraživanja i na koji su način pratili cjelokupnu izloženost ili će to biti na odluci skupštine do nadzornog odbora".

Kako se točno HBOR osigurao, zasad ostaje nepoznato - no HPB sigurno jest u skupini neosiguranih vjerovnika – njihov otpis – otpis je javnog novca, jednako kao i otpis HEP-ovih milijuna.

"Ako HEP kao državna kompanija mora otpisati jedan dio svojih potraživanja to će ići na teret indirektno svih građana RH jer će HEP morati ili podići cijenu električne energije, ili od nekih svojih razvojnih projekata odustati", upozorava Novotny.

Jedan od argumenata koji se može čuti među vladajućima je da bi se ti državni otpisi ionako dogodili i da nije bilo posebnog Lexa, odnosno i da je Agrokor išao u regularni bankrot – no, tada se otvara i vječno pitanje – ako će država izgubiti otprilike jednako kao i da se nije uopće miješala – zašto je onda uopće intervenirala na ovaj način i tako se izložila stotinama tužbi?