Naplaćeno 45,5 milijardi dinara poreskog duga

Bez autora
Feb 11 2018

Poreska uprava Srbije naplatila je u prošloj godini 45,5 milijardi dinara po osnovu redovne i prinudne naplate poreskog duga kod svih poreskih dužnika, odnosno po opomenama i rešenjima o prinudnoj naplati.Ukupan poreski dug odnosi se na sve vrste javnih prihoda, na poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Od ukupnog poreskog duga na dan 31.12.2017. godine, 43 odsto odnosi se na glavni dug, a čak 57 procenata su kamate.

Naplaćeno 45,5 milijardi dinara poreskog dugaPoreska uprava Srbije naplatila je u prošloj godini 45,5 milijardi dinara po osnovu redovne i prinudne naplate poreskog duga kod svih poreskih dužnika, odnosno po opomenama i rešenjima o prinudnoj naplati. Ukupan poreski dug odnosi se na sve vrste javnih prihoda, na poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

Od ukupnog poreskog duga na dan 31. 12. 2017. godine, 43 odsto odnosi se na glavni dug, a čak 57 procenata su kamate.

Na pitanje koliko je moguće naplatiti dug od velikih dužnika sa spiska 100 koji je Poreska uprava objavila ovih dana, među kojima su zvučna imena iz sveta biznisa (Marko Mišković, vlasnik „Mera investa”, Dragan Đurić, vlasnik „Zekstre”, Željko Žunić, vlasnik „Beohemije”), poreznici za „Politiku” odgovaraju da se redovna i prinudna naplata sprovodi samo kod aktivnih pravnih lica, dok se kod brisanih pravnih lica, u stečaju, likvidaciji, restrukturiranju, kao i kod onih kojima je oduzet PIB, dugovi ne mogu naplatiti.

Uprkos velikim dugovima poreskih dužnika, koji se mere milijardama dinara, u Poreskoj upravi kažu da 95 odsto poreskih obveznika poštuje rokove za plaćanje. Kamata se obračunava i plaća po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi NBS, uvećanoj za deset procentnih poena.

Upitani kako je moguće da dug samo jednom fizičkom licu iz Kraljeva naraste na 133 miliona dinara (kakav je slučaj sa Draganom Čičić, vlasnicom firme „Drvoplast”), u Poreskoj upravi kažu da su u 2017. godini poreskim obveznicima koji u celosti ili delimično nisu platili porez izdali – 491.953 opomene, sa nalogom da se poreski dug plati u roku od pet dana.

Poreska uprava, inače, svakog meseca šalje opomene dužnicima po osnovu najvažnijih poreskih oblika (PDV, porez na dobit preduzeća i objedinjena naplata poreza i doprinosa), za tekući dug po podnetim poreskim prijavama, odnosno dospelim akontacijama. Za poreski dug koji nije plaćen po opomenama, u celosti ili delimično, poreznici započinju postupke prinudne naplate. Lane je doneto 132.931 rešenje o prinudnoj naplati, iz svih predmeta prinudne naplate.

Problem je, međutim, što se ni od svih aktivnih pravnih lica dug ne može tako lako naplatiti. Pre svega zbog odlaganja izvršenja rešenja dok se ne reši po žalbi protiv rešenja kontrole, ili zato što je u toku postupak po žalbi protiv rešenja kontrole. Razlog zašto je poreska uprava nemoćna u ovakvim situacijama jeste i to što je u toku postupak po zahtevu za reprogram poreskog duga, postupak za vraćanje u status mirovanja poreskog duga, postupak za preknjižavanje ili zbog sravnjenja knjigovodstvenog stanja.

Kod svih aktivnih pravnih lica kod kojih može da se sprovodi redovna i prinudna naplata poreskog duga može i račun da se blokira. S druge strane, kažu poreznici, kod velikog broja takvih pravnih lica dug se ne može naplatiti ni redovnom ni prinudnom naplatom iz imovine u njihovom vlasništvu zbog toga što dužnici u svom vlasništvu nemaju imovinu iz koje se može naplatiti poreski dug.

Poreska uprava može poreskim obveznicima na njihov zahtev odobriti odlaganje plaćanja poreskog duga (reprogram), i to glavnog duga i 50 odsto kamate, do 60 mesečnih rata, uz uslovni otpis 50 procenata kamate, ukoliko se ispoštuju svi uslovi iz odobrenog odlaganja.

Pravna lica i preduzetnici za poreski dug do 1.500.000 dinara i fizička lica za poreski dug do 200.000 dinara nemaju obavezu da dostave sredstvo obezbeđenja naplate poreskog duga.

U suprotnom, ostali poreski obveznici moraju da dostave sredstva obezbeđenja naplate (hipoteka na nepokretnosti, zaloga na pokretnim stvarima, jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine, bankarska garancija, menica avalirana od strane poslovne banke, i trasirana menica akceptirana od strane dva žiranta).

U slučaju da poreski obveznici ne poštuju rokove za plaćanje iz odobrenih reprograma, ili ako ne plaćaju tekuće poreske obaveze, Poreska uprava poništava odobrene reprograme, a neplaćeni poreski dug naplaćuje iz navedenih sredstava obezbeđenja naplate ili u postupcima prinudne naplate.

Pravo Poreske uprave na naplatu poreza zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče, odnosno od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreska obaveza dospela za plaćanje. Zastarelost se prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju naplate poreza, odnosno izdavanjem opomene, a posle prekida zastarelost počinje da teče iznova.

Pravo na naplatu poreza uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo naplatiti.

Kazne za neplaćanje poreza utvrđene su Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, i to novčane kazne, kako za poreske obveznike, tako i za odgovorna lica u pravnom licu.

Zatvaranje radnji nije mera koja je zakonom predviđena kao mera prinudne naplate, odnosno kao kaznena mera u slučaju neplaćanja poreza. Ne primenjuje se u postupcima prinudne naplate ni kao kazna za neplaćanje poreza.

Dužne kompanije kao vruć krompir

U tekstu „Već poznata imena na novom spisku poreskih dužnika”, objavljenom pre nekoliko dana u „Politici”, među firmama koje duguju za porez navedena je i „Jugohemija-Vetagra”, kao deo grupacije „Delta” Miroslava Miškovića. U Sektoru za korporativne komunikacije „Delta holdinga” tvrde da „Jugohemija-Vetagra” nije deo sistema „Delta holdinga”, niti je sa njim vlasnički povezana.

„Politika” je našla poslednji podatak „da je kompanija ’Delta holding’ saopštila da je izvršen otkup manjinskog udela u kompaniji „Delta star”, koja kontroliše većinski paket akcija kompanije ’Jugohemija AD’, čime je, kako se navodi, ’Delta holding’ postao većinski vlasnik ’Jugohemije’”. Pozvali smo se na ovaj izvor, za koji su u „Delta holdingu” rekli da je tačno da takva informacija postoji, ali da su naknadnom proverom u pravnoj službi ove kompanije utvrdili da to nije tačno.

I za firmu „Mera invest”, vlasnika Marka Miškovića, sina Miroslava Miškovića, koja se nalazi na spisku najvećih poreskih dužnika u prošloj godini, s dugom od oko milijardu dinara, tvrde da nije deo sistema „Delta holdinga”, ali i da je porez i njegova visina predmet sudskog spora. U „Delta holdingu” negiraju vezu sa „Mera investom”, ali podrobno znaju sve okolnosti i podatke „navodnog” dugovanja.

U „Delta holdingu” kažu da su jedan od najvećih poreskih obveznika u zemlji i navode da su u prošloj godini uplatili u budžet 11,2 milijarde dinara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik