Dugove bi prebijali i država i preduzeća

Bez autora
Feb 12 2018

Srpska preduzeća bankama trenutno otplaćuju 12 milijardi evra. Procenjuje se da još minimum toliko duguju jedni drugima i bar još pola tog iznosa poreskim vlastima na ime neplaćenih poreza i doprinosa.To je oko 30 milijardi evra tereta na plećima oko 380.000 preduzeća i preduzetnika. I dok Poreska uprava Srbije dozvoljava namirenje duga kompenzacijom, doduše "jedan na jedan", za privrednike, i to one koji još nisu upali u trajniju nelikvidnost i dugoročnu blokadu računa, značajna bi bila i takozvana multilateralna kompenzacija.

Dugove bi prebijali i država i preduzećaSrpska preduzeća bankama trenutno otplaćuju 12 milijardi evra. Procenjuje se da još minimum toliko duguju jedni drugima i bar još pola tog iznosa poreskim vlastima na ime neplaćenih poreza i doprinosa. To je oko 30 milijardi evra tereta na plećima oko 380.000 preduzeća i preduzetnika.

I dok Poreska uprava Srbije dozvoljava namirenje duga kompenzacijom, doduše "jedan na jedan", za privrednike, i to one koji još nisu upali u trajniju nelikvidnost i dugoročnu blokadu računa, značajna bi bila i takozvana multilateralna kompenzacija. Ili, u prevodu - prebijanje dugova između svih firmi koje su u međusobnom dužničko-poverilačkom odnosu.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić ističe da bi "multilateralna kompenzacija" bila dobar način za rešavanje ogromnih zaduživanja koja imaju pravna lica međusobno.

- Smatra se da je taj iznos potraživanja i dugovanja koje kompanije imaju međusobno veći od iznosa kredita kod banaka - kaže Dugalić. - Jer, svi jedni drugima duguju, a opšte je poznat taj problem nenaplativosti potraživanja.

Dugalić podseća na to da je ranije postojao takav sistem kompenzacija, koje se rade povremeno, i na taj način čiste bilansi firmi.

- Mi smo pre šest-sedam godina predložili jedan funkcionalan model multilateralne kompenzacije, ali se, iz meni nepoznatih razloga, Vlada Srbije tada nije opredelila za tako nešto - navodi Dugalić.  I sada imamo pojedinačne slučajeve takvog rešavanja zaduženosti, ali nemamo to sistemski rešeno. I to je veliki problem za kompanije i njihova međusobna dugovanja.

Na pitanje da li bi to pomoglo državi u naplati javnih prihoda, odgovara potvrdno.

- Naravno, sve ono što pomaže da se očiste bilansi i da se to opterećenje firmi izbaci pomoći će i da se regularnije naplati porez. Ali teško je razumeti da neko ne plaća porez a da istovremeno normalno radi. To je neshvatljivo - ukazuje gensek Udruženja banaka.

On navodi da, kada je u pitanju bankarski sektor, ne postoji banka koja ima neplaćen porez, već je problem privreda.

- Ova ideja o multilateralnoj kompenzaciji nije tada prihvaćena, ali je reč o dobroj ideji, i razmišljamo o tome da obnovimo taj predlog - najavljuje Dugalić. - To je nešto što ne zahteva dodatna ulaganja, ne košta državu ništa, niti bilo koga, a može da pomogne privredi.

Ne smatraju, međutim, svi da je kompenzacija pravi način da se reše dugovanja prema državi. Ekonomista Ljubomir Madžar upozorava da bi to bilo suviše lako za dužnike.

- To ne bi trebalo da se radi - kaže Madžar. - Činjenica da su se akumulirali toliki dugovi pokazuje da država nije radila svoj posao. Ili nije bilo političke volje, ili nije bilo kapaciteta da se to uradi. Neke službe su lošeg kapaciteta, a Poreska uprava je jedna od njih. U poslednjih sedam-osam godina ona je izgubila veliki broj zaposlenih, od 8.000 spali su na 5.000 radnika. Nisam za kompenzaciju, jer ne treba navikavati privredu na to da se iz poreskih problema lako izvlači. To je loša poruka. Još od rimskog doba važilo je pravilo da su obaveze prema državi prve koje treba platiti.

Neplaćeni porezi pretvoreni u akcije

Zvanično, porezi se plaćaju novcem. U praksi, međutim, država neretko odlučuje da u izuzetnim slučajevima obavezu kompenzuje suvlasništvom u firmi. To predviđa i Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Na spisku zato nema "Simpa". Njegovi neplaćeni porezi, državni i lokalni, koji su se merili milijardama, pretočeni su u vlasništvo. Tako danas udeo u fabrici ima i Republika Srbija, ali i gradovi i opštine Bujanovac, Vranje, Trgovište i Beograd. Po principu konverzije, sa liste su nestali i RTB "Bor", "Zastava oružje", FAP iz Priboja, "Sloboda" iz Čačka.

- Vlada može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu poreza i sporednih poreskih davanja, osim doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika koji se prodaje u postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restrukturiranja - stoji u Zakonu.

Vlada to može da učini i ako dužnik nije plaćao lokalne prihode, samo uz saglasnost lokalne sampouprave. To može da učini i ako se dužnik proda, a Republika preuzme na sebe njegove stare obaveze.

Mogućnost koja već postoji

Država i sada predviđa mogućnost da se poreski dug plati - kompenzacijom. Poreski dužnik koji istovremeno ima potraživanja od budžeta Republike Srbije može putem kompenzacije u tekućoj godini da izmiri poreske obaveze koje su dospele do kraja prethodne godine.

Predmet kompenzacije mogu biti javni prihodi koji u celini pripadaju budžetu Republike Srbije ili javni prihodi koji se dele između Republike Srbije i autonomne i lokalne samouprave. Predmet kompenzacije ne mogu da budu doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, javni prihodi koji u celini pripadaju pokrajini, gradu ili opštini, kao i porez na zarade.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik