U fokusu - Bosna i Hercegovina

Sudovi zatrpani sa 920 stečajeva

Sudbina 920 preduzeća i njihovih radnika nalazi se u rukama sudova, a neizvjesnost je dugotrajna s obzirom na to da je prosječno trajanje stečajnog postupka 865 dana.

Do ovih podataka došao je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH koji je analizirao predmete koji se tiču stečaja i likvidacije u sudovima sa presjekom na kraju prošle godine. VSTS je nedavno formirao radnu grupu s ciljem unapređenja rješavanja ovih predmeta.

Analiza je pokazala da je prošle godine u sudovima prosječno trajanje predmeta stečaja bilo 865 dana. Dugo trajanje stečaja smanjuje šansu preduzećima da kroz taj proces ipak prežive, a utiče i na propadanje imovine i njeno sve teže unovčavanje kako bi bili namireni povjerioci. Iako je period u kojem stečajni predmet bude riješen skraćen za 74 dana u odnosu na 2016. godinu, stanje i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

- Najduže prosječno vrijeme trajanja neriješenih stečajnih predmeta bilo je u Opštinskom sudu u Tuzli, Okružnom privrednom sudu u Bijeljini i Okružnom privrednom sudu u Istočnom Sarajevu - navedeno je u analizi VSTS-a.

Sudovi su lani najviše rješavali stečajne predmete koji potiču iz 2016. i 2017. godine, na koje otpada 78 odsto ukupnog broja.

- Veliki skok u smanjenju trajanja predmeta stečaja se desio kod okružnih privrednih sudova u Bijeljini, Trebinju i Istočnom Sarajevu, te Opštinskom sudu u Širokom Brijegu. To može ukazivati na zaključak da su sudovi riješili određen broj veoma starih stečajnih predmeta u 2017. godini - navodi VSTS.

S druge strane, Opštinski sud u Livnu i Osnovni sud u Brčko distriktu su krenuli suprotnim smjerom i kod njih je došlo do enormnog rasta vremena trajanja predmeta stečaja.

- To može ukazati na mogućnost da su sudovi više rješavali mlađe predmete. Prošle godine je u poređenju sa 2013.  došlo do rasta priliva stečajnih predmeta za 15 odsto, sa 608 na 713 predmeta. U 2017. godini je riješeno manje stečajnih predmeta nego što je primljeno. Prošle godine je riješeno manje stečajnih predmeta u odnosu na 2016. za četiri, ali je i broj sudija koji su radili na tim slučajevima smanjen za troje - pokazala je analiza VSTS-a.

Formiranje radne grupe koja će se baviti unapređenjem rješavanja predmeta stečaja čeka na imenovanje predstavnika Udruženja stečajnih upravnika RS i FBiH. Potpredsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS Dušan Kovačević rekao je da će ove sedmice imenovati svoje predstavnike u radnu grupu.

Kovačević kaže da niz faktora utiče na sporo rješavanje stečajnih postupaka.

- Najveći problem i glavni uzrok zašto dugo traju stečajni predmeti su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dugo trajanje sudskih sporova. Ovi predmeti jesu prioritetni u sudovima, ali je neophodan još veći angažman na njihovom rješavanju. Pored toga, treba sa geodetskim upravama i u RS i u FBiH vidjeti šta se može učiniti s rješavanjem inovinsko-pravnih odnosa i da se uspostavi saradnja kako bi predmeti bili brže rješavani - istakao je Kovačević.

U poslovnoj zajednici ističu da nisu zadovoljni tempom sprovođenja stečajnih postupaka u RS.

- Stečajni postupci moraju biti ubrzani. Problemi se javljaju i u sudovima zbog malog broja stečajnih sudija koji vode te postupke. Dešavalo se da jedan sudija vodi i po pet ili više predmeta - rekao je predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.

Novim Zakonom o stečaju u RS, koji je stupio na snagu početkom 2016. godine, ograničen je broj predmeta koje jedan sudija može da vodi, ali Račić ističe da još nemaju egzaktne podatke o tome da li je i u kojem obimu došlo do ubrzanja sprovođenja stečajnih postupaka.

-  Jedan od uzroka odugovlačenja stečajnih postupaka je i nedostatak tražnje za imovinom preduzeća koju sud prodaje u stečajnom postupku. Primjer je banjalučka "Medicinska elektronika" za čije dvije zgrade je bilo više od deset licitacija i još nisu prodate. To sprečava zatvaranje ovog predmeta jer stečajni upravnici ne mogu prodati imovinu i time namiriti potraživanja povjerilaca. To potvrđuje da na stečajni proces utiče i opšti ambijent - kazao je Račić i dodao da, bez obzira na sve objektivne prepreke, ima prostora za skraćivanje trajanja stečajnih postupaka.

Novi zakon

Goran Račić kaže da bi donošenje zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju uticalo na broj preduzeća koja završavaju u stečaju. Nacrt ovog zakona nedavno je usvojen na inicijativu privrednika.

- To je novi sistem u kojem će Privredna komora RS biti posrednik. Više rješenja treba da tražimo u okviru dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja nego kroz stečaj - naveo je Račić.