Penzija svima veća za osam odsto?

Bez autora
May 15 2018

Državi, kada su penzije u pitanju, stručnjaci nude tri računice. Prva je ukidanje zakona o privremenom smanjenju penzija s kraja 2014. godine, koje traži Međunarodni monetarni fond.Prema ovom scenariju, kod gotovo 60 odsto penzionera koji primaju do 25.000 dinara ne bi bilo nikakvih promena. Penzije bi im bile kao i sada. Drugi model je linearno povećanje svih penzija za isti procenat, pa i onih koje nisu smanjivane. Ovo je najizvesnije rešenje, prema kom će svim najstarijim građanima primanja biti najverovatnije uvećana za osam odsto. Treći model bi, prema računici Fiskalnog saveta, bio kombinacija prva dva.

Penzija svima veća za osam odsto?Državi, kada su penzije u pitanju, stručnjaci nude tri računice. Prva je ukidanje zakona o privremenom smanjenju penzija s kraja 2014. godine, koje traži Međunarodni monetarni fond. Prema ovom scenariju, kod gotovo 60 odsto penzionera koji primaju do 25.000 dinara ne bi bilo nikakvih promena. Penzije bi im bile kao i sada.

Drugi model je linearno povećanje svih penzija za isti procenat, pa i onih koje nisu smanjivane. Ovo je najizvesnije rešenje, prema kom će svim najstarijim građanima primanja biti najverovatnije uvećana za osam odsto.

Treći model bi, prema računici Fiskalnog saveta, bio kombinacija prva dva. To znači da bi ove godine penzije svima lineralno porasle za 2,5 odsto, pa i onima kojima nisu umanjene. Onim penzionerima koji su osetili mere štednje, polovina oduzetog novca bi trebalo da se vrati prve godine, a ostatak iznosa naredne. Time bi se, i zvanično, "ugasio" Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija.

Prvo rešenje, ukidanje zakona, podrazumeva da dosadašnja povećanja svih penzija, a bilo ih je ukupno tri: ove, prošle i pretprošle godine, ostanu na snazi. Najsiromašniji penzioneri, s primanjima do 25.000 dinara koja nisu dirana u procesu državne štednje, zadržavaju trenutni iznos penzija, što je u slučaju primanja od 25.000 dinara iz 2014. posle tri povećanja trenutno 26.977 dinara.

Svi oni sa primanjima iznad ove granice, koji su podneli najveći teret državne štednje, dobili bi, prvi put posle tri i po godine, pun iznos svoje penzije. Odnosno, pri obračunu penzije ne bi im se više uzimale 22 pare na svaki dinar preko 25.000, odnosno 25 para na svaki dinar iznad 40.000.

Uz to, i oni bi zadržali, baš kao i penzioneri sa najmanjim primanjima, dosadašnja uvećanja pripisivana tokom trajanja trogodišnjeg aranžmana sa MMF. Reč je, podsetimo, o linearnom uvećanju, jednakom za sve penzionere od 1,25 odsto u 2016. godini, 1,5 odsto u 2017. i pet odsto početkom ove godine.

Ukoliko se ove godine ukine pomenuti zakon, to će biti trošak za državu od 25 milijardi dinara, upravo onoliko koliko je Fiskalni savet izračunao da je maksimalni dozvoljeni dodatni trošak za ovu godinu.

Druga dva modela, na koja u analizi povećanja penzijskih rashoda ukazuje i Fiskalni savet, podrazumeva da povišicu dobiju i najsiromašniji penzioneri. U slučaju linearnog povećanja, jasno je - svi dobijaju jednako procentualno povećanje svojih primanja. Sudeći prema najavama iz vrha vlasti, ovaj procenat bi bio oko osam odsto. Tako bi penzioner koji je u decembru 2014. primao 25.000 dinara, a sada prima 26.977, posle ove povišice od osam odsto imao 29.135 dinara.

Treći, kombinovani pristup, podrazumevao bi porast svih penzija, ali za 2,5 odsto, kao i postepeno ukidanje zakona o ograničenju penzija. Prema toj računici, onima čija su primanja iznosila između 25.000 i 40.000 dinara, kojima je razlika između ta dva iznosa umanjena za 22 odsto, smanjenje ne bi bilo toliko, nego 11 odsto. Za primanja preko 40.000 dinara, smanjenje ne bi iznosilo 25 odsto kao sada, već 12,5 odsto. Godinu kasnije ukinuo bi se i ostatak umanjenja.

Fiskalni savet u svojoj analizi ukazuje na to da bi bilo potrebno proveriti da li je fazno ukidanje tokom dve godine pravno i ustavno validan pristup za prevazilaženje Zakona o privremenom usklađivanju načina isplate penzija.

Sindikati pozivaju na ujedinjenje

Umesto da imamo 15 penzionerskih udruženja, svi treba da budu jedinstveni oko rešavanja jednog istog problema. Nažalost, u Srbiji se od solidne penzije od 50.000 dinara izdržavaju i nezaposlena deca, a penzioneri su najbolja politička baza koja se godinama gnječi, rekao je Zoran Stojiljković, predsednik UGS "Nezavisnost", na tribini "Reforma sistema penzijsko-invalidskog osiguranja u Srbiji". Živomir Tešić, predsednik programskog saveta Sindikata penzionera Srbije, smatra da bi postojeći penzioni sistem trebalo vratiti na naš autentični zakon o penzionom i invalidskom osiguranju.

- Srbija srlja u nejednakost i situaciju da se siromašni suprotstave onima koji nisu bogati već imaju samo malo više. Stekli su se ekonomski i materijalni uslovi da se ta nepravda ukine, da svi oni koji imaju privremena rešenja sa smanjenim penzijama dobiju puna rešenja i primaju pun iznos - rekao je Dušan Vuković, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata.

Ustavni sud

Udruženje sindikata penzionera je, kada je zakon o umanjenju penzija stupio na snagu, podneo inicijativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, za ocenu ustavnosti. Ovaj sud je, na šta ukazuje i Fiskalni savet, u oktobru 2015. godine potvrdio privremeni karakter smanjene isplate natprosečnih penzija dok se, u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, učešće rashoda za penzije ne smanji ispod 11 odsto BDP. Udeo penzija u bruto domaćem proizvodu Srbije je, inače, tokom 2017. godine bio na 11,1 odsto BDP.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik