Loši krediti firmi rastu, građani ih čiste

Bez autora
Jun 07 2018

Nekvalitetni krediti preduzeća u Srpskoj porasli su na kraju prošle godine za skoro deset miliona maraka, dok je zaduženost stanovništva čija otplata značajno kasni smanjena za 17 miliona KM.U najnovijem izvještaju Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sektoru u 2017. godini navedeno je da su ukupni nekvalitetni krediti lani iznosili 539,3 miliona KM što je za 6,8 miliona ili jedan odsto manje u odnosu na godinu ranije. Nekvalitetni krediti pravnih lica, odnosno oni koji su svrstani u više kategorija rizika C, D i E iznose 358,8 miliona KM i bilježe stopu rasta od tri odsto.

Loši krediti firmi rastu, građani ih čisteNekvalitetni krediti preduzeća u Srpskoj porasli su na kraju prošle godine za skoro deset miliona maraka, dok je zaduženost stanovništva čija otplata značajno kasni smanjena za 17 miliona KM.

U najnovijem izvještaju Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sektoru u 2017. godini navedeno je da su ukupni nekvalitetni krediti lani iznosili 539,3 miliona KM što je za 6,8 miliona ili jedan odsto manje u odnosu na godinu ranije.

- Nekvalitetni krediti pravnih lica, odnosno oni koji su svrstani u više kategorija rizika C, D i E iznose 358,8 miliona KM i bilježe stopu rasta od tri odsto. Loši krediti stanovništva iznose 180,5 miliona maraka i imaju stopu pada od osam odsto - navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo.

Učešće ukupnih nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima na kraju prošle godine iznosilo je 11,07 odsto i smanjeno je za 0,91 procenat u odnosu na stanje godinu ranije.

Udio nekvalitetnih kredita pravnih lica u ukupnim zajmovima palo je na 13,35 sa 13,8 odsto. Loši zajmovi stanovništva u ukupnim kreditima građana na kraju prošle godine iznosili su 8,27 odsto, dok je godinu ranije njihov udio bio 9,71 procenat.

Privrednici ističu da se prošlogodišnja situacija u privredi nije mnogo razlikovala u odnosu na godinu ranije i da nije bilo drastičnih faktora koji bi uticali na rast loših kredita.

- Vjerovatno su banke posegle i za strožim kriterijumima zbog čega su pojedini krediti privrednika svrstani u tu kategoriju. Koeficijent likvidnosti privrede je kao i godinu ranije veoma nizak i njene obaveze su ogromne. Sa jednom mjerom ne možemo popraviti likvidnost i tu je potreban čitav sistem mjera počevši od toga da za dio kratkoročnih obaveza bude obezbijeđeno dugoročnije finansiranje do smanjenja troškova poslovanja u pogledu rasterećenja fiskalnih i parafiskalnih nameta. Time bi privreda bila konkurentnija i ostvarivala veću dobit - kazao je predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.

Govoreći o padu iznosa nekvalitetnih kredita stanovništva, Račić ističe da je to vjerovatno rezultat većih provjera kreditne sposobnosti građana.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik