Da li će nam roboti potpuno ukrasti poslove? Najsigurniji lekari i nastavnici

Bez autora
Jul 18 2018

Automatizacija poslova neće samo brisati radna mesta nego bi trebalo i da ih stvara, pokazuje nova analiza globalne konsultantske kuće PwC. Prema njenom istraživanju, tu bi rupu moglo da popuni otvaranje novih radnih mesta za kojima raste potreba. Međutim, podaci o tome koji su poslovi ugroženi uveliko se razlikuju od zemlje do zemlje. Najviše novih radnih mesta, smatraju u PwC-u, moglo bi se otvoriti u uslužnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva. Naime, iako je teško odrediti o kojim je tačno zanimanjima reč, prema interpretaciji PwC-ovih analitičara, ove bi usluge sve više mogli da traže bogatiji društveni slojevi.

Da li će nam roboti potpuno ukrasti poslove? Najsigurniji lekari i nastavniciAutomatizacija poslova neće samo brisati radna mesta nego bi trebalo i da ih stvara, pokazuje nova analiza globalne konsultantske kuće PwC. Prema njenom istraživanju, tu bi rupu moglo da popuni otvaranje novih radnih mesta za kojima raste potreba. Međutim, podaci o tome koji su poslovi ugroženi uveliko se razlikuju od zemlje do zemlje.

Najviše novih radnih mesta, smatraju u PwC-u, moglo bi se otvoriti u uslužnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva. Naime, iako je teško odrediti o kojim je tačno zanimanjima reč, prema interpretaciji PwC-ovih analitičara, ove bi usluge sve više mogli da traže bogatiji društveni slojevi, piše Novac.

Kad govorimo o obrazovanju, koje ukupno beleži najmanju stopu rizika od automatizacije, od oko 10 odsto, najveća bi potražnja mogla dolaziti od odrasle i starije populacije koji će tražiti mogućnosti za prekvalifikaciju ili, naprosto, lično ostvarenje u penziji. Iako takve usluge mogu biti odrađene online, ljudi će, predviđaju u PwC-u, želeti da uz sebe imaju lične mentore, učitelje i trenere.

Takođe, s rastom prosečnih prihoda porašće i potražnja za uslugama poput čišćenja i obavljanja kućnih zadataka, kao i za uslugama ličnih trenera.

Situacija se, očekivano, značajno razlikuje od zemlje do zemlje. Tako će, prema istraživanju, obavljenom u 29 zemalja širom sveta (ne i u Hrvatskoj), do početka 2030-ih u nekim istočnoazijskim i skandinavskim ekonomijama, poznatim po velikoj zastupljenosti visokoobrazovane populacije, samo dvadesetak odsto poslova biti visoko ugroženo. Međutim, istočnoevropske zemlje znatno su ugroženije, a stopa rizika od automatizacije prelazi 40 odsto, piše Novac.

U istraživanje su bili uključeni i neki naši susedi. Tako, na pimer, podaci o ugroženosti radnih mesta u pet najvećih sektora za Sloveniju pokazuju da je stopa rizika najveća u proizvodnji i građevinarstvu, u kojima iznosi 57, odnosno 53 odsto. Slede trgovina, zdravstvo i socijalni rad, u kojima je stopa rizika malo iznad 30 odsto. Najsigurnije je obrazovanje, u kojem je u riziku od automatizacije 13 odsto radnih mesta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik