Kako što bolje iskoristiti IPA fondove

Bez autora
Sep 17 2018

Od 2007. godine Srbiji je iz IPA fondova, instrumenta za predpristupnu pomoć, godišnje namenjeno oko 200 miliona evra. To je novac koji bespovratno dobija od Evropske unije, kako bi radila na neophodnim reformama za članstvo i razvijala se ekonomski i socijalno. Cilj je da Srbija dostigne standarde evropske porodice i da ih primenjuje. Novac se ulaže u najrazličitije oblasti, poput poljoprivrede, zaštite životne sredine, vladavine prava, obrazovanja, zapošljavanja. Proveravali smo koliko gradovi i opštine u Srbiji imaju kapaciteta da povlače ta bespovratna sredstva i koju korist imaju građani od evropskog novca. Bespovratna sredstva, više od 400 hiljada evra, opština Zvezdara uspela je, kaže njen predsednik, da dobije iz evropskih fondova od 2010. godine. Najpre definišu svoje potrebe u skladu s lokalnom strategijom razvoja, zatim ih pretoče u projektnu ideju i konkurišu za novac.

Kako što bolje iskoristiti IPA fondoveOd 2007. godine Srbiji je iz IPA fondova, instrumenta za predpristupnu pomoć, godišnje namenjeno oko 200 miliona evra. To je novac koji bespovratno dobija od Evropske unije, kako bi radila na neophodnim reformama za članstvo i razvijala se ekonomski i socijalno. Cilj je da Srbija dostigne standarde evropske porodice i da ih primenjuje.

Novac se ulaže u najrazličitije oblasti, poput poljoprivrede, zaštite životne sredine, vladavine prava, obrazovanja, zapošljavanja. Proveravali smo koliko gradovi i opštine u Srbiji imaju kapaciteta da povlače ta bespovratna sredstva i koju korist imaju građani od evropskog novca.

Bespovratna sredstva, više od 400 hiljada evra, opština Zvezdara uspela je, kaže njen predsednik, da dobije iz evropskih fondova od 2010. godine.

Najpre definišu svoje potrebe u skladu s lokalnom strategijom razvoja, zatim ih pretoče u projektnu ideju i konkurišu za novac. Kroz jedan takav projekat opština Zvezdara vodi borbu da romska deca ne napuste osnovnu školu i da se njihovi roditelji nauče da pišu, čitaju, ostvaruju osnovna prava.

"Tu imamo tim od šest ljudi koji su plaćeni iz sredstava IPA fondova da jednostavno budu na terenu i da komuniciraju sa školama, tu je uključen i centar za socijalni rad, oni ne mogu da ostvare socijalnu pomoć ako im deca napuštaju školu. Što se tiče interno raseljenih lica, imali smo projekte gde su oni dobijali određena sredstva, tipa određni građevinski materijal da svoje kuće, stanove, mogu u određenom delu da renoviraju. Dobili smo devet takođe uređaja pokretnih da naši geometri na terenu mogu da na jedan kvalitetan način vrše analizu kuda idu parcele", kaže Miloš Ignjatović, predsednik Gradske opštine Zvezdara.

Da bi povukli bespovratna sredstva u svoj kraj, gradovi i opštine treba da imaju službenike koji znaju kako se to radi i da u projektu učestvuju sa 10 do 15 odsto novca.

Međutim, i posle više od deset godina otkako su nam IPA fondovi pristupačni, upozorenja stručnjaka su ista – čuvati kadar koji ima znanja o evropskim fondovima.

"Što se tiče kapaciteta administracije na lokalu, ona je vrlo ograničena. Reč je o mladim ljudima koji su kvalifikovani za te poslove, koji govore po nekoliko jezika, koji su u stanju da upravljaju milionskim projektima ili da ih osmišljavaju i realizuju, koji nažalost nisu adekvatno za taj posao plaćeni. Nećemo pogrešiti ako kažemo da se te plate sigurno kreću ispod 50.000 dinara", rekla je Nataša Dragojlović iz Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

S tim specifičnim znanjima privatni sektor se za njih, moglo bi se reći, otima i plaća ih najmanje duplo više nego javni, kažu upućeni.

"Važno zadržati stručnjake"

Uz ocenu da opštine i gradovi imaju sve više projekata i da su oni sve kvalitetniji, iz Delegacije Evropske unije u Srbiji i napomena: važno je zadržati stručnjake za evropske fondove na lokalnom nivou i tek će biti važno.

"Kada Srbija bude bila članica EU ta sredstva iz strukturnih fondova preko 70 posto će biti raspodeljivi na lokalnom nivou, tako da je taj kapacitet i taj stručni kadar je apsolutno ključno, moramo svi da naporno radimo da ne izgubimo to znanje i to iskustvo. Imamo odliv ekspertize iz cele zemlje", navodi Štefen Hudolin iz Delegacije EU u Srbiji.

Za njihovo zadržavanje, smatra, potrebna je reforma celokupne javne uprave.

"Treba da se globalno i generalno vidi koja je struktura - cela reforma ljudskih kadrova u javnom sektoru, ne samo veće plate, to je i trening, motivisanje, neka karijera, profesionalizacija", ističe Hudoline.

Problemi i rešenja, čini se, poznati su, ali se ne zna, ukazuju stručnjaci, koliko su gradovi i opštine od 2007. uspeli da povuku sredstava iz IPA fondova.

"Osim podataka za prekogranične projekte mi nemamo podatke koliko su pojedinačne lokalne samouprave u tome uspešne i nadamo se da će nadležna ministarstva oformiti takvu jednu bazu podataka, koja bi bila korisna i za buduće planiranje i targetiranje onih opština kojima je pomoć najpotrebnija", rekla je Nataša Dragojlović iz Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

Koliko država pomaže gradovima i opštinama da se izbore sa svojim slabostima koje im otežavaju put do novca iz IPA fondova, i na druga pitanja, u Ministarstvu za evropske integracije nisu nam odgovorili.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik