Tema - Bosna i Hercegovina

Zaduženost i dug u RS duplo veći nego u Federaciji

Centri civilnih inicijativa (CCI) ističu da je u Bosni i Hercegovini provedeno svega 67 posto Reformske agende, kao i da je uzrok tome nedostatak političke volje.

Životni standard i kupovna moć građana su jako slabi, dok siromaštvo, beznadežnost, korupcija i socijalno raslojavanje rastu, rekao je projekt menadžer Ismar Hota prezentirajući na pres-konferenciji sedmi izvještaj CCI-ja pod nazivom „Stanje nacije“, koji daje pregled efekata reformi u Bosni i Hercegovini od donošenje Reformske agende.

– Provedba mjera iz agende nije ispunjena pa je tako do kraja augusta 2018. godine, na državnom nivou realizovano 73 posto, u Federaciji svega 48 posto, dok je bolje stanje u Republici Srpskoj, gdje je usvojeno 80 posto agende. To znači da je, kumulativno gledano, usvojeno svega dvije trećine akcionih planova, što nije dobar rezultat.

Neki od pozitivnih pokazatelja su rast BDP-a, umanjenje duga koji trenutno iznosi 36 posto BDP-a, pad nezaposlenosti od šest posto od donošenje agende, rast pokrivenosti uvoza izvozom za pet posto te nastavak rasta industrijske proizvodnje – navedeno je u izvještaju.

Iako javni dug, prema ovom izvještaju, iznosi 36 posto BDP-a, u Republici Srpskoj je gotovo dvostruko veći nego u Federaciji BiH i još je blizu limitu EU od 60 posto BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države.

Po riječima Ismara Hote, ukupna zaduženost po stanovniku je 3.214 KM, pri pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za oko 50 posto nego u Federaciji BiH.

U pogledu poslovnog ambijenta u državi, nema značajnih promjena unazad dvije godine. Protekli mandat vlasti u entitetima imale su pogrešan pristup u pokušaju rješavanja ovog problema te akcioni planovi nisu imali dovoljno mjera za brže pokretanje biznisa ni jačanje prava vlasništva.

Prošle godine su prvi put rasla direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu dostigavši 777 miliona KM ili 2,58 posto BDP-a, ali su i pored toga najniža među zemljama u regiji, naveo je Hota.

Po daljnjim njegovim navodima, siva ekonomija u zemlji i dalje je ogroman problem pa su samo poreski gubici zbog toga između 1,1 i 3 milijarde KM.

Od donošenja Reformske agende, zaustavljen je negativni trend na tržištu rada, ali opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena. Za tri godine, neto plaće su porasle za 3,93 posto, dok su penzije u 2018. godini bilježile rast nakon višedecenijske stagnacije, ali je socijalna slika društva loša jer iznos potrošačke korpe treba da pokriju gotovo dvije prosječne plaće ili četiri prosječne penzije.

Procent zaposlenih u javnoj upravi umanjen je u oba entiteta, ali u beznačajnom omjeru, pa u Federaciji BiH sada iznosi 23,66 posto, a u Republici Srpskoj 24,49 posto, navedeno je također u izvještaju CCI-a.

Najveći dužnici u državi po osnovu neizmirenih javnih prihoda su javna preduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom, a borbe protiv korupcije gotovo da nije ni bilo iako je najavljeno da je vladavina prava trebalo da bude jedna od bitnijih oblasti Reformske agende, kazao je Ismar Hota na pres-konferenciji.

Nakon ovakvih pokazatelja u izvještaju, preporuka CCI-ja za vlasti u narednom mandatu je da se reformama mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije i ciljano na životni standard građana, a ne na selektivno ispunjavanje uslova.

Izvještaj CCI-ja „Stanje nacije“ objavljen je u kampanji „Posao narodu“ kojim CCI želi doprinijeti provođenju i djelotvornosti reformi u BiH, navedeno je.