Očekuje li nas i poskupljenje mlijeka?

Bez autora
Oct 14 2018

Farma Spreča najveća je u BiH, obrađuje 1.200 hektara zemljišta, zapošljava 80 radnika i do sada je u njenu rekonstrukciju i izgradnju uloženo oko 20 miliona KM. Uloženo je mnogo, ali to je to. Makar dok se ne ispune neki zahtjevi kako bi investiranje moglo biti nastavljeno. Nećemo dalje ni investirati, niti ćemo zapošljavati više, sve dok se ne promijene uslovi u kojima radimo i dok ne budemo koliko-toliko dovedeni do toga da naš poslovni ambijent bude sličan onome u EU. Dakle, tražimo ispunjenje nekoliko stvari kako bismo nastavili investiranje, a to su da se poveća budžet za poljoprivredu, da se uvedu i kapitalna ulaganja, da imamo pristup IPA fondovima, povoljnim kamatnim sredstvima bh. banaka sa kamatnom stopom koja ne prelazi dva posto i sa rokom otplate od 15 godina i sa grace periodom, zatim akcize, odnosno plavi dizel, smanjenje osnovice za obračun poreza.

Očekuje li nas i poskupljenje mlijeka?Farma Spreča najveća je u BiH, obrađuje 1.200 hektara zemljišta, zapošljava 80 radnika i do sada je u njenu rekonstrukciju i izgradnju uloženo oko 20 miliona KM. Uloženo je mnogo, ali to je to. Makar dok se ne ispune neki zahtjevi kako bi investiranje moglo biti nastavljeno.

Uslovi

- Nećemo dalje ni investirati, niti ćemo zapošljavati više, sve dok se ne promijene uslovi u kojima radimo i dok ne budemo koliko-toliko dovedeni do toga da naš poslovni ambijent bude sličan onome u EU. Dakle, tražimo ispunjenje nekoliko stvari kako bismo nastavili investiranje, a to su da se poveća budžet za poljoprivredu, da se uvedu i kapitalna ulaganja, da imamo pristup IPA fondovima, povoljnim kamatnim sredstvima bh. banaka sa kamatnom stopom koja ne prelazi dva posto i sa rokom otplate od 15 godina i sa grace periodom, zatim akcize, odnosno plavi dizel, smanjenje osnovice za obračun poreza. Sve ovo bi dovelo do toga da mi punimo budžet sami i da nam to država vraća, kazao nam je Adin Fakić, direktor sarajevske mljekare Milkos i prokurista farme Spreča.

Farma Spreča, kaže on, podmiruje 15-ak posto njihovih potreba za mlijekom, ali i nije im bio cilj da ona obezbijedi sve mlijeko, već da bude baza za razvoj malih individualnih farmera koji se nalaze u okruženju farme Spreča. Danas imaju nekoliko svijetlih primjera farmera koji su proširili proizvodnju.

- Počeo sam priču sa njih 30, a danas ih imamo deset. Dosta njih je prestalo da se bavi proizvodnjom i bave se nečim drugim jer ne mogu to sebi priuštiti s obzirom na kašnjenja poticaja, zbog visokih troškova proizvodnje mlijeka, nemogućnosti da plate radnike i zbog toga što članovi porodice ne vide perspektivu u tome, te odlaze u inostranstvo. Smatram da je u interesu države da imamo razvijenu poljoprivrednu proizvodnju, te i ona treba raditi na tome da te farmere pretvorimo u firme koje državi plaćaju poreze, doprinose i PDV, a da i sebi zarađuju platu. Da bi se to desilo, moramo im stvoriti uslove i zbog toga smo mi obustavili investicije, dok se ova pitanja ne riješe, istakao je Fakić.

Problemi

Ukazao je Fakić i na problem nedostatka mlijeka bh. mljekarima, te kazao kako će mljekare vjerovatno uskoro biti prinuđene da uvoze mlijeko iz Mađarske. To će značiti, kaže, i poskupljenje mlijeka, ali i prestanak bavljenja proizvodnjom kod pojedinih mljekara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik