Veća konkurencija na tržištu dovela do pada cena

Bez autora
Nov 14 2018

Svi trgovci sveta imaju samo jedan cilj - da što više zarade, ali u Srbiji su često preterivali u zavlačenju ruke u ionako ispražnjene džepove potrošača. Pojedine artikle kupci u našoj zemlji plaćaju više i od mnogo bogatijih građana Evrope, jer konkurencije nije bilo. To je sve, čini se, počeo da menja nemački "Lidl", čiji se dolazak poklopio sa često velikim padom cena i u drugim trgovinskim kućama. Namirnice i sredstva za higijenu sada se nude uz popuste veće i od 40 odsto. Stručnjaci smatraju da je sve to posledica veće konkurencije. Tako sada u radnjama imamo proizvode koji su jeftiniji nego na pijacama. Sredstva za ličnu higijenu u Srbiji su se nudila po paprenim cenama - višim nego u Nemačkoj ili Austriji. Za dezodorans "nivea" u našim prodavnicama bilo je potrebno i više od 400 dinara.

Veća konkurencija na tržištu dovela do pada cenaSvi trgovci sveta imaju samo jedan cilj - da što više zarade, ali u Srbiji su često preterivali u zavlačenju ruke u ionako ispražnjene džepove potrošača. Pojedine artikle kupci u našoj zemlji plaćaju više i od mnogo bogatijih građana Evrope, jer konkurencije nije bilo.

To je sve, čini se, počeo da menja nemački "Lidl", čiji se dolazak poklopio sa često velikim padom cena i u drugim trgovinskim kućama. Namirnice i sredstva za higijenu sada se nude uz popuste veće i od 40 odsto.

Stručnjaci smatraju da je sve to posledica veće konkurencije. Tako sada u radnjama imamo proizvode koji su jeftiniji nego na pijacama. Sredstva za ličnu higijenu u Srbiji su se nudila po paprenim cenama - višim nego u Nemačkoj ili Austriji. Za dezodorans "nivea" u našim prodavnicama bilo je potrebno i više od 400 dinara.

Mnogo imućniji Nemci su isti plaćali 1,75 evra, odnosno 210 dinara. Da li zbog "Lidla" ili zbog slabog prometa danas se ovaj dezodorans može u radnjama kupiti za 250 dinara. Čak 40 odsto jeftinije. "Pale" su i cene praška za veš i to za nekih 40 odsto, pa tako džak od 10 kilograma "persil" praška košta 1.399 dinara.

- Uticaj "Lidla" na cene u trgovinama je očigledan u svim zemljama gde se oni pojave - objašnjava Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

- Cene kad se oni pojave u proseku padaju za nekih 25 do 30 odsto. Jednostavno, to je veliki broj objekata koji se otvara u istom momentu. A što se tiče tih sniženja, samo se pitam, gde ste bili dosad? Koliko tek sad potrošačima izlazi na videlo koliko smo bili u pravu - da su marže kod nas bezobrazno visoke. Kretale su se od 30 pa čak i više od 100 odsto. Drugo je ono šta oni uknjiže kao razliku u ceni. Ogromne su bile prikrivene marže. Čak i ranije, kada su se mnogi trgovinski lanci pojavili kod nas, jednostavno su se samo uklopili u ovo sivilo.

Prema Papovićevim rečima, trgovinski lanci u Srbiji su svoje finansijske gubitke nadomešćivali većom cenom, često i robe sumnjivog porekla, ali i kvaliteta. Kada bude došao "Špar", kao što je bilo najavljeno, doći će do još bolje konkurencije, što će biti samo dobitak potrošačima. I u "Lidlu" bi bilo dobro da bude povoljna potrošačka korpa, jer je takva ekonomska situacija u Srbiji.

- Osnovne potrebe za život treba da budu povoljne I dostupne svima, kako bi se zadovoljile životne potrebe stanovništva - kazao je Papović. - Naša organizacija sada više želi da se okrene samom kvalitetu robe, a ne samo da se bavimo da li je istekao rok trajanja i da li je zdravstveno ispravno. To bi trebalo da se podrazumeva, a da naše vreme i novac upotrebimo na uporedne analize samog kvaliteta robe.

I dok je otvaranje nemačkog "Lidla" kod mnogih izazvalo možda smeh i čuđenje zbog neverovatno niskih cena piletine i banana, sigurno je da je tih dana cena ovog voća, ali i pilećeg mesa, drastično pala u gotovo svim trgovinskim lancima. Meso, riba, sirevi, sokovi, konditorski i suhomesnati proizvodi, skoro preko noći sniženi su i za nekih 30 odsto.

Zaposleni

Nije "Lidl" u Srbiji doneo samo niže cene proizvoda, već i, za sada, mnogo bolje uslove rada, za razliku od drugih trgovinskih lanaca. Od toga da je plaćen svaki minut rada, pa do stručnog usavršavanja i obuke. I dok se dobar deo radnika zaposlenih po trgovinskim lancima u Srbiji okrenuo i potražio posao kod Nemaca, došlo je do promena, pa pojedine trgovine više ne drže zaposlene na minimalcu dok se hvale svojim velikim prometima i poslovnim uspesima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik