![]() |
EUR | 118.0594 |
![]() |
USD | 104.0813 |
![]() |
CHF | 103.9072 |
![]() |
GBP | 135.9035 |
![]() |
CAD | 78.8377 |
![]() |
HRK | 15.9211 |
![]() |
BAM | 60.3628 |
![]() |
EUR | 1.955830 |
![]() |
CAD | 1.349428 |
![]() |
HRK | 26.179579 |
![]() |
CHF | 1.775370 |
![]() |
GBP | 2.573629 |
![]() |
USD | 1.757863 |
![]() |
RSD | 1.592767 |
![]() |
CAD | 5.051136 |
![]() |
CZK | 0.281834 |
![]() |
CHF | 6.985052 |
![]() |
GBP | 9.636229 |
![]() |
USD | 6.918497 |
![]() |
EUR | 7.624184 |
![]() |
PLN | 1.743468 |
![]() |
EUR | 61.505 |
![]() |
USD | 46.5066 |
![]() |
GBP | 72.8128 |
![]() |
CHF | 46.4119 |
![]() |
CAD | 45.4818 |
Na današnjoj sednici, Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 3,0%. Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je, pre svega, imao u vidu očekivano kretanje inflacije i njenih faktora u narednom periodu, kao i efekte dosadašnjeg ublažavanja monetarne politike.
Inflacija je pet godina zaredom niska i stabilna – u decembru je iznosila 2,0% međugodišnje, što je njena prosečna vrednost i na nivou 2018. godine.
Pritom, bazna inflacija, koja se u 2018. kretala na nivou od oko 1,0%, kao i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, koja su nešto ispod centralne vrednosti cilja od 3,0%, potvrđuju da su inflatorni pritisci i dalje niski. Izvršni odbor i u narednom periodu očekuje stabilno kretanje inflacije u granicama cilja (3,0 ± 1,5%).
Izvršni odbor smatra da je opreznost u vođenju monetarne politike i dalje potrebna, pre svega zbog dešavanja u međunarodnom okruženju. Izgledi za globalni privredni rast su nepovoljniji, a vodeće centralne banke, Sistem federalnih rezervi SAD i Evropska centralna banka, nedavno su nagovestile mogućnost da normalizacija njihovih monetarnih politika bude sporija od očekivane.
Međutim, neizvesno je u kojoj meri će normalizacija biti sporija i različita od očekivanja tržišta, što bi moglo uticati na nestabilnost globalnih tokova kapitala.
Takođe, moguća eskalacija tenzija u međunarodnoj trgovini mogla bi dodatno povećati nestabilnost na međunarodnom finansijskom tržištu, a time i neizvesnost u vezi s kretanjem kapitala. Pored toga, iako je cena nafte na svetskom tržištu krajem prethodne godine smanjena, faktori i na strani ponude i na strani tražnje čine neizvesnim njeno kretanje i u narednom periodu.
Izvršni odbor ističe da je otpornost naše privrede na eventualne negativne uticaje iz međunarodnog okruženja povećana, zahvaljujući povoljnijim makroekonomskim pokazateljima i izgledima za naredni period. Javne finansije su drugu godinu zaredom završile u suficitu, a učešće deficita tekućeg računa platnog bilansa u bruto domaćem proizvodu u 2018. zadržano je na nivou iz 2017, uprkos povećanom uvozu za potrebe investiranja, višim cenama nafte i manjoj eksternoj tražnji.
Izvršni odbor procenjuje da će domaća tražnja biti glavni faktor rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini. Pritom, investicije rastu usled unapređenja poslovnog ambijenta, realizacije infrastrukturnih projekata i povoljnih uslova finansiranja, čemu je doprinelo i prethodno ublažavanje monetarne politike Narodne banke Srbije, a potrošnja domaćinstava raste usled povoljnih trendova na tržištu rada.
Na današnjoj sednici, Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji, koji će javnosti biti predstavljen 13. februara. Tom prilikom biće detaljno obrazložene odluke monetarne politike i makroekonomska kretanja koja ih opredeljuju.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 7. marta.