Građani BiH godišnje pojedu deset tona uvoznog kruha

Bez autora
Feb 14 2019

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na životni standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije kruha i raznih vrsta tjestenine koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu. Stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kg, a građanin EU-a tek 35 kg kruha. Uz vodu za piće, upravo je kruh jedna od, u najmanju ruku, zanimljivih namirnica koje uvozimo. Pa se tako umjesto domaćeg svježe ispečenog kruha na domaćim trpezama nađe čak i kruh iz Irana. Kada je riječ o statističkoj slici BiH, dvostruko više se uvozi nego izvozi kruha, peciva, kolača, keksa i sličnih proizvoda. Tako je 2015. i 2016. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti po 54,05 milijuna KM, da bi 2017. ta brojka iznosila nešto više od 54 milijuna KM.

Građani BiH godišnje pojedu deset tona uvoznog kruhaIako je Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na životni standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije kruha i raznih vrsta tjestenine koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu, piše Večernji list BiH.

Stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kg, a građanin EU-a tek 35 kg kruha.

Brojčani pokazatelji

Uz vodu za piće, upravo je kruh jedna od, u najmanju ruku, zanimljivih namirnica koje uvozimo. Pa se tako umjesto domaćeg svježe ispečenog kruha na domaćim trpezama nađe čak i kruh iz Irana.

Kada je riječ o statističkoj slici BiH, dvostruko više se uvozi nego izvozi kruha, peciva, kolača, keksa i sličnih proizvoda. Tako je 2015. i 2016. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti po 54,05 milijuna KM, da bi 2017. ta brojka iznosila nešto više od 54 milijuna KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

S druge strane uvoz je rastao iz godine u godinu. Tako je u BiH pekarskih i srodnih proizvoda 2015. godine uvezeno u vrijednosti od 117 milijuna maraka, godinu kasnije – 122 milijuna KM, dok je 2017. ta svota iznosila približno 130 milijuna KM.

Ako se fokusiramo samo na obični kruh, tijekom 2017. je izvezeno 309 kg ove namirnice u vrijednosti nešto većoj od 2730 KM, dok je uvezeno skoro deset tona u vrijednosti od blizu 50.000 KM, i to najviše iz Italije (9008 kg).

Prema podacima bh. Agencije za statistiku, BiH nije izvezla ni kilograma dvopeka, tost-kruha i sličnih proizvoda, dok je uvezla više od 275.000 kg ovih namirnica i za to je izdvojeno oko 1,5 milijuna KM. Građani kupuju kruh sa svih strana svijeta a da toga često nisu ni svjesni.

“Čula sam da se uvozi kruh sa svih strana svijeta i stvarno ne mogu vjerovati. Pa zar smo stvarno došli u taj stadij da ni najobičniji kruh nismo u stanju proizvesti?”, kaže je Mirjana.

Sve uvozno bolje

- Što se tiče ovih pekarnica iz susjednih i europskih država, radi se o uvozu smrznutog kruha koji se ovdje peče ili zagrijava. Taj kruh ne može se usporediti s našim domaćim i teško mi pada kada netko kaže da je dobar taj kruh ili kifla, a ne zna da se radi o robi koja je napravljena negdje drugdje, zaleđena i uvezena u BiH. Mi smo takav narod da nam je sve strano bolje - kaže jedan od bh. pekara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik