pretraga

kursna lista

RS

BA

HR

MK

EUR 118.0364
USD 105.2112
CHF 103.1246
GBP 136.065
CAD 78.232
HRK 15.8895
BAM 60.3511
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
14.04.2019.Jutarnji List

Hrvatska pri vrhu EU po rastu plaća

Hrvatska pri vrhu EU po rastu plaćaDok je sat rada radnika u hrvatskom gospodarstvu u bruto iznosu u 2017. godini vrijedio 75,6 kuna, ili 10,1 euro, satnica radnika u prošloj je godini iznosila 81,2 kune, ili 10,9 eura.

Povećanje je to bruto primanja radnika u gospodarstvu za oko osam posto, što predstavlja jednu od najvećih stopa rasta cijene sata rada u EU u prošloj godini, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Najveću bruto satnicu, 85,1 kunu ili 11,5 eura, u hrvatskom je gospodarstvu lani imao uslužni sektor, otkrivaju podaci Eurostata. Riječ je ponajprije o turizmu i ugostiteljstvu, djelatnostima koji čine lavovski dio hrvatske ekonomije, a koje se posljednjih godina suočavaju s velikim nedostatkom radnika. U uvjetima kada velik dio te branše posluje samo sezonski, rast plaća iz godine u godinu sve je veći uteg za poslodavce.

- Najveći dio troškova ugostitelja otpada na plaće zaposlenih. No, zbog nedostatka radne snage ugostitelji moraju povećavati plaće. S druge strane, porezna i ostala davanja na plaće su velika - žali se Ante Mihić, ugostitelj iz Vodica i raniji, dugogodišnji predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore.

Masovno iseljavanje, kroz kakvo Hrvatska prolazi otkako su se njenim građanima otvorila tržišta rada drugih članica EU, možda se najteže i osjeća upravo u sektoru turizma i ugostiteljstva. Posebno otkako su i dosad tradicionalni bazeni iz kojih je Hrvatska crpila radnu snagu, poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, počeli ‘presušivati’, budući da i njihovi državljani bolje sutra sve više traže u bogatijim i razvijenijim članicama EU. Ne čudi stoga što je Hrvatskoj sve izgledniji uvoz radne snage iz Ukrajine, pa čak i dalekih Filipina.

No, kako bi privukli radnike, kako domaće, tako i one iz drugih zemalja, hotelijeri i ugostitelji moraju povećati plaće. Tu su i drugi izdaci, poput smještaja i hrane. Posljedice toga već se sada vide, a još će se više vidjeti u budućnosti.
Smanjena ulaganja

- Zbog svega toga bit će manje ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje usluga, pa čak i u edukaciju. Posljedica će biti pad kvalitete usluga - strahuje Mihić.

Rast troška rada prisutan je i u ostalim djelatnostima. Tako je cijena bruto sata rada zaposlenog u hrvatskoj industriji lani, prema podacima Eurostata, iznosila 76,3 kune, ili 10,3 eura, dok je trošak sata rada radnika u građevini iznosio 75,2 kune, ili 10,1 euro, u bruto iznosu.

- I mi smo lani imali rast plaća, koje su u prosjeku porasle za oko 10 posto.

Razlozi za to su nova sistematizacija i plan karijera, a neizravno i iseljavanje. Mi, doduše, još uvijek možemo naći radnike, no problem nam je naći kvalificirane kadrove, a sve više i rukovodeći kadar - objašnjava Danijel Zadjelović, predsjednik Uprave Lipik Glasa, hrvatskog proizvođača dijelova za automobilsku industriju, koji zapošljava oko 320 radnika.

- Trošak rada u ukupnim troškovima tvrtke je prilično velik, a to što radnici na kraju ‘na ruke’ ne dobiju puno, problem je visokih poreza, doprinosa i drugih davanja - dodaje Zadjelović.

Pa ipak, Hrvatska ostaje među rekorderima u EU po rastu bruto cijene sata rada u prošloj godini, u koju, osim samih plaća, ulaze i porezi i doprinosi, te ostala davanja koja poslodavci imaju za rad zaposlenika. Naime, veću stopu rasta satnice u gospodarstvu od Hrvatske, u kojoj je bruto cijena sata rada porasla 8,2 posto, lani su u EU, prema podacima Eurostata, imale samo Latvija (12,9 posto), Češka i Rumunjska (po 11,2 posto), te Litva (10,4 posto). Istodobno, bruto satnica u slovenskom je gospodarstvu lani porasla samo 2,7 posto, a u mađarskoj ekonomiji 6,4 posto. Prosjek rasta bruto satnice u gospodarstvu u EU lani je iznosio 2,7 posto, a prosječna bruto cijena sata rada u Uniji iznosila je, pokazuju podaci eurostatistike, 27,4 eura, što je otprilike dva i pol puta više nego što radnik dobije u Hrvatskoj.

Nepotpuni podaci

Ovdje, međutim, treba reći kako podaci Eurostata nisu potpuni, budući da se odnose na tvrtke s 10 i više zaposlenih i ne obuhvaćaju javnu upravu i poljoprivredni sektor. Kada bi se u kalkulacije uključili i u nas veliki javni sektor i poljoprivreda, onda bi i rast cijene sata rada u Hrvatskoj, smatra Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, bio manji i kretao bi se oko pet posto na razini cijeloga gospodarstva, tim više što se zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama lani nije mijenjala osnovica za obračun plaća.

Glavni razlog rasta cijene rada u Hrvatskoj i Lovrinčević vidi u masovnom iseljavanju, što je dovelo do nedostatka radne snage. Hrvatski je problem, međutim, što rast plaća ne prati i rast produktivnosti.

- Plaće rastu, no rast proizvodnosti rada nam je među manjima u EU. I u drugim novim članicama EU rastu plaće, ali u njima je i dinamika gospodarskog rasta i rasta produktivnosti veća nego u Hrvatskoj - upozorava Lovrinčević.

Dodaje kako je i država dala svoj obol rastu plaća u nas, i to kroz poreznu reformu i povećanje minimalne plaće. Ipak, dodaje, ni manevarski prostor države nije neograničen.

Nedostatak radne snage i dalje će, kako sada stvari stoje, biti glavni okidač rasta plaća u Hrvatskoj. Ipak, otvorenim ostaje pitanje koliko dugo taj proces može trajati i kakva će biti daljnja dinamika rasta primanja zaposlenih. Još veće pitanje je koliko hrvatsko gospodarstvo može izdržati rast plaća veći od rasta produktivnosti.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share