pretraga

kursna lista

RS

BA

HR

MK

EUR 117.7842
USD 106.1693
CHF 108.3771
GBP 129.0362
CAD 79.7564
HRK 15.9476
BAM 60.2221
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
14.05.2019.Nezavisne Novine

Godina stagnacije i usporenog rasta

Godina stagnacije i usporenog rastaZbog pada izvoza od 0,47 odsto i rasta uvoza od 4,47 odsto, Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine povećala spoljnotrgovinski deficit na 1,85 milijardi maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH u tri mjeseca 2019. godine bio je 7.554.700.000 KM, što je povećanje od 2,54 odsto. U prva tri mjeseca izvoz je iznosio 2,85 milijardi maraka, a uvoz 4,70 milijardi KM, pa je pokrivenost iznosila tek 60,7 odsto.

Osim Njemačke, svi značajniji trgovinski partneri uglavnom su nastavili s rastom uvoza proizvoda u BiH.

Samo Hrvatska i Srbija u BiH su izvezle robu i proizvode vrijedne 1,4 milijarde KM, dok sa druge strane nije otišlo ni pola od toga (688 milina KM).

Od ostalih regionalnih partnera, bilježi se pad uvoza iz Crne Gore od preko 24% i Kosova preko 40%, dok je Albanija povećala uvoz u BiH za gotovo 100 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Nihad Bajramović, generalni sekretar STK BiH, kazao je kako je potreban niz reformi kada je u pitanju bolji ambijent za poslovanje.

"Ovakve stope rasta izvoza i uvoza nisu dovoljne za ekonomski rast BiH, za ekonomski razvoj kojim bi bila otklonjena stagnacija, odnosno zaostajanje u odnosu na evropske zemlje. Neophodno je povećati investicije koje su uslovljene provedbama reformi u BiH, vladavinom prava i dobrim upravljanjem u skladu sa standarima EU, ali i političkom stabilnošću", ocijenio je on.

Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem Komore, rekla je kako se zbog sporijeg ekonomskog rasta ključnih trgovinskih partnera BiH očekuje da rast izvoza neće biti na nivou prethodnih godina, čime se očekuje blago usporavanje bh. ekonomije u ovoj godini.

"Pad izvoza uzrokovan je usporavanjem ekonomija naših glavnih trgovinskih partnera, te smanjenjem izvoza na područje Kosova, Turske i tako dalje. Uzročnik visokog deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci je upravo struktura proizvoda kojim trgujemo, s obzirom na to da se izvoze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da uvozimo proizvode s višom dodanom vrijednošću", kazala je Hasićeva.

Posebno su se osvrnuli na agroindustrijski sektor, koji je takođe zabilježio pad izvoza i rast uvoza. Prezentovani podaci pokazuju kako je 78 odsto hrane koja se konzumira u BiH uvezena.

Istovremeno, BiH je najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina među CEFTA zemljama. Izvozi više od 9.000 tona, a još bolji rezultati se očekuju s početkom izvoza na tržište EU.

Sa druge strane, veoma loši rezultati se bilježe u pivarstvu, gdje je pokrivenost uvoza izvozom svega dva odsto.

Analizirajući spoljnotrgovinsku razmjenu u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta. Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40 KM po hektolitru u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva.

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, u prvom kvartalu njihov izvoz je iznosio 40,6 miliona KM, dok je istovremeno vrijednost uvoza bila 75,5 miliona KM.

Sektor drvne industrije je jedini sektor privrede BiH koji ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Najviše zastupljen u izvozu je namještaj (u prosjeku 37 odsto), međutim još je visoko učešće proizvoda nižeg stepena prerade poput rezane građe, ogrevnog drveta, trupaca i slično.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share