Srbija troši četiri puta više energije od zemalja Zapadne Evrope

Bez autora
May 16 2019

Srbija troši čak tri do četiri puta više energije od zemalja Zapadne Evrope, pokazalo je istraživanje „Sistem energetskog menadžmenta u gradovima i opštinama u Srbiji – Trenutno stanje i preporuke za unapređenje“, koje je tokom 2018. godine sprovela Beogradska otvorena škola. Jedna od direktnih posledica neracionalnog trošenja energije je i prezaduženost gradova i opština, a moguće rešenje ovog problema je uvođenje sistema energetskog menadžmenta u svim lokalnim samoupravama u Srbiji, kažu u BOŠ-u. Prema podacima Fiskalnog saveta iz 2018. godine, zbog neracionalnog korišćenja energije gradovi i opštine u Srbiji duguju preko milijardu evra. Kako bi se dalje zaduživanje sprečilo, potreban je efikasan sistem energetskog menadžmenta, koji može da obezbedi organizovano upravljanje energijom, te samim tim i manje troškove.

Srbija troši četiri puta više energije od zemalja Zapadne EvropeSrbija troši čak tri do četiri puta više energije od zemalja Zapadne Evrope, pokazalo je istraživanje „Sistem energetskog menadžmenta u gradovima i opštinama u Srbiji – Trenutno stanje i preporuke za unapređenje“, koje je tokom 2018. godine sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ).

Jedna od direktnih posledica neracionalnog trošenja energije je i prezaduženost gradova i opština, a moguće rešenje ovog problema je uvođenje sistema energetskog menadžmenta u svim lokalnim samoupravama u Srbiji, kažu u BOŠ-u.

Prema podacima Fiskalnog saveta iz 2018. godine, zbog neracionalnog korišćenja energije gradovi i opštine u Srbiji duguju preko milijardu evra.

Kako bi se dalje zaduživanje sprečilo, potreban je efikasan sistem energetskog menadžmenta, koji može da obezbedi organizovano upravljanje energijom, te samim tim i manje troškove.

Međutim, uprkos zakonskoj obavezi, preko 60 odsto gradova i opština nema postavljenog energetskog menadžera, dok 95 odsto gradova i opština nema usvojen Program energetske efikasnosti, navodi se u saopštenju BOŠ-a.

Istraživanje Beogradske otvorene škole pokazalo je da je jedna od ključnih prepreka ka uvođenju sistema energetskog menadžmenta u gradovima zabrana zapošljavanja u javnom sektoru.

Iz tog razloga, ovaj posao obavljaju stručnjaci iz srodnih oblasti, a ne lica kvalifikovana za poziciju energetskog menadžera.

Istovremeno, 80 odsto gradova i opština istaklo je potrebu za organizovanjem dodatnih obuka u ovoj oblasti. Stoga je neophodno kontinuirano raditi na edukaciji za upravljanje sistemom energetskog menadžmenta na lokalnom nivou.

Kada su u pitanju kvalifikacije koje energetski menadžer treba da ispuni, navode se položen ispit na Mašinskom fakultetu i posedovanje licence, uz odgovarajući nivo stručne spreme. Za gradove i opštine koji nemaju energetske menadžere kao mogućnost postoji angažovanje eksternog stručnjaka (energetskog menadžera) putem ugovora.

Zbog nedostatka resursa i stručnog kadra na lokalnom nivou, jedna od preporuka za unapređenje sistema energetske efikasnosti je osnivanje zajedničke kancelarije za energetski menadžment od strane gradova i opština. Kancelarije se mogu osnovati i pri već postojećim organizacijama za saradnju gradova i opština, poput regionalnih razvojnih agencija.

O benefitima efikasnog sistema energetskog menadžmenta najbolje govore iskustva gradova i opština koji ga primenjuju, a koja pokazuju da je samo uz mere odgovornog upravljanja energijom, bez dodatnih investicija, moguće uštedeti i do 20 odsto energije. To su uštede koje se mere milionima dinara, a koje gradovi i opštine mogu da iskoristiti na drugi način, za dobrobit svih građana i građanki.

Prezentaciju rezultata, kao i celokupno istraživanje možete se pronaći na ovoj web stranici.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik