pretraga

kursna lista

RS

BA

HR

MK

EUR 117.5937
USD 106.3523
CHF 107.2348
GBP 133.5078
CAD 80.1375
HRK 15.8775
BAM 60.1247
EUR 1.955830
CAD 1.349428
HRK 26.179579
CHF 1.775370
GBP 2.573629
USD 1.757863
RSD 1.592767
CAD 5.051136
CZK 0.281834
CHF 6.985052
GBP 9.636229
USD 6.918497
EUR 7.624184
PLN 1.743468
EUR 61.505
USD 46.5066
GBP 72.8128
CHF 46.4119
CAD 45.4818
15.06.2019.Glas Srpske

BiH na hrani pada više od dvije milijarde

BiH na hrani pada više od dvije milijardeNedovoljna proizvodnja, niska produktivnost, loši razvojni kapaciteti i niska konkurentnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji doveli su do toga da već godinama unazad u trgovini sa svijetom u ovoj oblasti Bosna i Hercegovina ima godišnji deficit veći od dvije milijarde maraka.

Iz analize trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2014-2018. godina, koja je usvojena na prošloj sjednici Savjeta ministara BiH, može se zaključiti da osim konzumnog mlijeka i smrznute maline, BiH bilježi deficit u razmjeni svih drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

“U prošloj godini vrijednost izvoza iznosila je 828 miliona KM, uvoza tri milijarde KM, a vrijednost izvoza u odnosu na godinu ranije bila je manja za čak 18 odsto”, navedeno je u analizi.

Posljedica smanjenja izvoza iz BiH, kako se navodi, je to što je sve manje robe otišlo na tržište Turske s obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire, i to za 40 odsto, a smanjenju plasmana robe na ino-tržište doprinijele su zaštitne mjere koje je uvela Priština na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a potom i uvođenje 100 odsto carina na uvoz sve robe.

Kao i ranijih godina, u BiH je najviše uvoženo mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, a samo prošle godine na to je potrošeno 267 miliona KM, što je povećanje uvoza od 16 odsto. Poslije toga najviše smo uvezli pića, alkohola i sirćeta, ali i raznih prehrambenih proizvoda na koje se u posljednjih pet godina trošilo između 167 i 201 milion KM.

Dominantno mjesto u uvozu imaju svježe rashlađeni komadi s kostima goveđeg mesa, čija je vrijednost uvoza u prošloj godini dostigla 141 milion KM, a što je ujedno i najviše u posljednjih pet godina, a samo u poređenju s prošlom godinom uvoz ove robe povećan je za 21 milion KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da BiH ne koristi dovoljno prednosti koje joj sporazumi o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini omogućavaju u pogledu izvoza, dok istovremeno i te kako trpi negativne efekte slobodnog uvoza na domaće tržište.

“Problem je sistemske prirode. Domaće vlasti kreirale su poslovno okruženje koje stimuliše uvoz, a destimuliše proizvodnju i izvoz”, rekao je Gavran, navodeći da su problemi prekomjerna poreska i druga opterećenja domaćih proizvođača, odsustvo tehničke podrške, neefikasna i korumpirana administracija itd.

Ističe da je poseban udar na ovaj sektor bila blokada izvoza na područje Kosova, a reakcija domaćih vlasti ostala je samo verbalna.

“Potrebna je strateška podrška razvoju i povećanju proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i njihove prerade jer samo sa zaokruženim ciklusom možemo biti konkurentni i imati dugoročno održiv sektor”, rekao je Gavran.

I dalje, najznačajniji partner BiH je Evropska unija s obzirom na to da se oko 39 odsto izvoza plasira na to tržište, dok se 35 odsto odnosi na CEFTA, a značajno mjesto zauzima i Turska, gdje se plasira roba vrijedna 18 odsto. Kada je u pitanju uvoz, očekivano, najviše smo uvezli iz Evropske unije, i to 55 odsto, zemalja CEFTA 29 odsto, a iz ostatka svijeta 13 odsto.

Zanimljiv je, recimo, podatak da BiH bilježi dobre rezultate kada je u pitanju izvoz puževa. Ilustracije radi, u 2015. godini taj izvoz bio je oko 6.500 kilograma, vrijedan oko 100.000 KM, da bi prošle godine iz BiH bilo izvezeno 737.590 kilograma puževa, u vrijednosti 11 miliona KM.

Ocena
Vaša ocena
Bookmark and Share