Tema - Bosna i Hercegovina

Na marku izvoza uvezemo četiri marke prerađevina od voća i povrća

U 2018. godini u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni naše zemlje u sektoru voća i povrća dominirao je izvoz voća sa oko 68 posto učešća i vrijednosti od 124 miliona KM. Povrća smo izvezli oko 37 miliona KM, dok prerađevine od povrća i voća učestvuju sa 20 miliona KM ili 11 posto.

S druge strane, u uvozu također dominira voće, s tim da najveći udio čini tropsko voće. Analize posebno upućuju na značajan nesrazmjer u preradi, gdje na jednu marku izvoza uvozimo četiri marke prerađevina.

Ovi podaci koje je predstavila VTK BiH u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom upućuju i na potrebe značajnijeg unapređenja prerade. Da te trendove žele okrenuti u svoju korist, pokazuju i napori prerađivača širom zemlje koji ulažu u nove tehnologije, uvode savremene prakse i rade na brendiranju svojih proizvoda.

- Brendiranjem namjeravamo u narednom periodu izgraditi prepoznatljiv identitet naših proizvoda. U nastojanju da budemo efikasniji i konkuretniji značajno nam je pomogao projekat USAID/Sweden FARMA II kroz sufinansiranje nabavke jedne proizvodne linije u preradi povrća, a koja će nam pomoći da budemo konkurentniji, prije svega na inostranom tržištu. Ova saradnja će nam omogućiti i pretpostavke za budući razvoj te povećanje otkupa svježeg povrća, kazao je Alen Džafić, prerađivač iz kompanije "FANA" Srebrenik.

Nenad Ljubojević, iz zadruge "Uvac Rudo" istakao je da je izuzetno važno raditi na unapređenju tehnologije i certifikaciji.

- Uveli smo HACCP standard, podržali smo 15 proizvođača u implementaciji GLOBALGAP standarda. Nužno je da pratimo te procedure i certifikaciju kako bismo bili konkurentni na domaćem, a posebno na međunarodnom tržištu, zaključio je Ljubojević.

"Boletus" iz Foče je kroz saradnju i podršku USAID/Sweden FARMA II projekta nabavio opremu i osavremenio proizvodnju. Miro Vrećo, direktor "Boletusa", također upućuje na nužno unapređenje.

- Uz podršku USAID/Sweden FARMA II smo osigurali certifikate HACCP, ISO 9001:2015, te organske standarde. Zahvaljujući tome, 80 posto našeg plasmana ide u izvoz, uglavnom za Evropsku uniju. Moja poruka poljoprivrednicima bi bila da se ozbiljan pristupa uzgoju i proizvodnji jagodastog voća isplati, da pređu sa konvencionalne na organsku proizvodnju, te da poštuju domaće i EU propise iz ove oblasti kako bi zajedno mogli obezbijediti plasman na EU tržište i dokazati se kao pouzdan partner, naglasio je Vrećo.

Kako su kazali iz USAID/Sweden FARMA II projekta kada je u pitanju prerada voća i povrća, u izvozu dominira program kiselog povrća, dok su u uvozu to sokovi. Podaci upućuju da prostora za prerađivače ima na domaćem, ali i na međunarodnom tržištu.