Manji namet na znanje

Bez autora
Jun 25 2019

Svaki dinar koji preduzeće potroši na istraživanje i razvoj priznaće se dvostruko u rashodima, pa će samim tim i osnovica za oporezivanje biti manja. Istovremeno, prihodi od intelektualne svojine stvorene u Srbiji oporezovaće se sa tri, umesto dosadašnjih 15 odsto.Ovo su neki od najvažnijih podsticaja na koje mogu da računaju inovativne, informaciono-tehnološke i sve druge kompanije koje poslovanje zasnivaju na znanju. Novi poreski račun se već primenjuje, ali će se efekti mera znati sledeće godine. Izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Zakona o porezu na dohodak građana se primenjuju od ove godine, ali se podzakonski akti i pravilnici očekuju narednih nedelja.

Manji namet na znanjeSvaki dinar koji preduzeće potroši na istraživanje i razvoj priznaće se dvostruko u rashodima, pa će samim tim i osnovica za oporezivanje biti manja. Istovremeno, prihodi od intelektualne svojine stvorene u Srbiji oporezovaće se sa tri, umesto dosadašnjih 15 odsto.

Ovo su neki od najvažnijih podsticaja na koje mogu da računaju inovativne, informaciono-tehnološke i sve druge kompanije koje poslovanje zasnivaju na znanju. Novi poreski račun se već primenjuje, ali će se efekti mera znati sledeće godine.

Izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Zakona o porezu na dohodak građana se primenjuju od ove godine, ali se podzakonski akti i pravilnici očekuju narednih nedelja. Izmene su složene, pa su zainteresovani u ponedeljak, u Klubu poslanika, mogli da se upoznaju sa detaljima podsticaja na koje mogu da računaju.

- Radi se o dva simultana podsticaja. Jedno je uvećano pravo na odbitak po osnovu istraživanja i razvoja - objašnjava Svetislav Kostić, docent Pravnog fakulteta i jedan od autora Vladinih mera.

- Ako se istraživanje sprovodi u Srbiji, rashodi se dvostruko priznaju. Onima koji uspeju da stvore intelektualnu svojinu, prihod na dobit će se efektivno oporezovati sa tri odsto. To važi samo za intelektualnu svojinu koja je stvorena u Srbiji. To može da bude softver, ali i genetski materijal.

U slučaju poreza na dohodak građana, tu je olakšana pozicija zaposlenih koji su kao nagradu dobili akcije preduzeća. Podstiče se i ulaganje u poboljšanje radne atmosfere.

Informacione tehnologije u Srbiji rastu i po 30 odsto godišnje. One stvaraju oko šest odsto bruto domaćeg proizvoda. U Evropskoj uniji u proseku učestvuju sa oko četiri odsto u BDP.

- Prvi put dajemo usmerene podsticaje ka industriji znanja. Ranije se išlo ka opštim podsticajima - dodaje Kostić.

- Efekte ćemo tek videti. Ova stopa je u Mađarskoj odavno četiri odsto. Mi smo trčali za ostalim zemljama koje već imaju osmišljenje podsticaje. IT sektor je rastao i bez pomoći, ali uz ove mere mogu da rastu i neki drugi sektori. Ako neka multinacionalna kompanija ovde pravi dizajn centar, ako neko hoće ovde da snimi televizijsku seriju, na njih može da računa.

Dokazati trošak

U prilog IT sektoru, ali i svima koji imaju skupe marketinške kampanje, ide ukidanje ograničenja troškova reklama i promocija. To je konačno lane izboreno, ali stručnjaci upozoravaju kompanije da moraju da dokumentuju troškove. Baš zato što limita više nema, inspekcije će pažljivo "češljati" papire kojima se trošak dokazuje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik