Gde je zapelo sa izvozom srpskog voća u Rusiju

Bez autora
Aug 08 2019

Kriterijumi ruskih inspekcijskih službi, prilikom otkupa voća iz Srbije, dosta su stroži nego ranijih godina a jedan od razloga je dug put kontingenata do tog tržišta. Transport voća traje u proseku 12 dana i za to vreme može da izgubi na kvalitetu. Prema svedočenju otkupljivača iz okoline Topole, plodovi za izvoz moraju da budu tvrdi, 75 odsto zrelosti, karakteristične boje i sa peteljkom. Ističe se da se kao obavezna mera traži analiza plodova na prisustvo monilije – bolesti koja napada koštunjavo i jabučasto voće i uzrokuje truljenje plodova. Otkupljivači i izvoznici sada su dužni da 10 do 15 dana pred berbu voća, sa parcele koja se testira, uzmu 30 plodova i provere ih u akreditovanoj laboratoriji na prisustvo monilije. Svaki plod u kom se utvrdi prisustvo ove bolesti mora da se izoluje.

Gde je zapelo sa izvozom srpskog voća u RusijuKriterijumi ruskih inspekcijskih službi, prilikom otkupa voća iz Srbije, dosta su stroži nego ranijih godina a jedan od razloga je dug put kontingenata do tog tržišta.

Kako je preneo „Glas zapadne Srbije”, transport voća traje u proseku 12 dana i za to vreme može da izgubi na kvalitetu.

Prema svedočenju otkupljivača iz okoline Topole, plodovi za izvoz moraju da budu tvrdi, 75 odsto zrelosti, karakteristične boje i sa peteljkom. Ističe se da se kao obavezna mera traži analiza plodova na prisustvo monilije – bolesti koja napada koštunjavo i jabučasto voće i uzrokuje truljenje plodova.

Kako se navodi, otkupljivači i izvoznici sada su dužni da 10 do 15 dana pred berbu voća, sa parcele koja se testira, uzmu 30 plodova i provere ih u akreditovanoj laboratoriji na prisustvo monilije. Svaki plod u kom se utvrdi prisustvo ove bolesti mora da se izoluje. Kako je istakao ima kvalitetnog voća koje zadovoljava kriterijume izvoza, tako je do sada otkupljeno oko 200 tona plodova različitih voćnih vrsta.

Ivan Glišić, docent na Agronomskom fakultetu u Čačku, kaže da u čačanskom kraju, od proizvođača sa kojima je u svakodnevnom kontaktu, nije čuo ovakve informacije ali da je činjenica da nema otkupa.

– Ne znamo šta je razlog. Da li to što je smanjen broj izvoznika, grad koji je pogodio deo voćnjaka, promenjeni odnosi između preprodavaca i izvoznika ili pooštreni kriterijumi. Tačno je da je zbog kišnog leta više rizika od truleži voća, ali to je samo teoretski, niko nije rekao da je to razlog. Možda dolaze kod otkupljivača u hladnjače ali ne i kod proizvođača – ističe naš sagovornik i dodaje da bi najviše voleo da u javnost izađu svi koji su u ovom lancu, od izvoznika do poslednjeg prekupca, i kažu „gde je zapelo da ove godine sve ide teže”. Zbog pada prodaje voća u Rusiji ono uglavnom završava u preradi, najvećim delom u rakiji.

– Sve ide mnogo teže, mnogo manje a cene nisu ništa bolje čak ni kod voćnih vrsta koje su lošije rodile. Negde je nastala kočnica. Od jagoda i trešnji, pa sve do šljive imamo istu situaciju. Čekamo još da vidimo kako će ići prodaja jabuke i kruške. Važno je da se otvoreno govori o tome i ispravi to što može – ističe Glišić. Smatra da je najmanje strašno ako je taj zastoj nastao zbog proizvođača i trenutno lošijeg kvaliteta voća. Ali ako smo druga tržišta izgubili zbog drugih koraka: poverenje kupaca ili kontakte onda je to, upozorava, težak problem i za naredne godine.

Na pad prodaje voća iz Srbije upozorava i profesor Zoran Keserović, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za voćarstvo.

– Nedavno smo imali sastanak u Slankamenu, bili su pozvani svi od izvoznika do proizvođača. Ne smemo da ćutimo, moramo da vidimo šta je uticalo na taj pad izvoza voća generalno – kaže Keserović. Prema njegovoj računici, 2017. smo proizveli 1,1 milion tona voća, prošle godine 1,4 miliona tona dok nam je izvoz pao za oko 62 miliona dolara.

– Moramo da se zapitamo šta se dešava. Da li je u pitanju uredba, prema kojoj je smanjen broj izvoznika voća u Rusiju ili moramo da se okrenemo novim standardima kvaliteta – ističe Keserović.

Podsećamo, veća nestabilnost na tržištu nastala je prošle godine, kada je uvedena uredba posle koje je broj registrovanih firmi, koje mogu da izvoze u Rusiju, smanjen sa oko 650 na pedesetak. Licence su dobili samo oni koji imaju skladišne kapacitete, u hladnjačama, veće od 500 tona. Kako je tada rečeno u ministarstvu poljoprivrede, uredba je doneta uz konsultaciju sa službom za sanitarni nadzor iz Rusije. Njihov zahtev bio je se da se od nekih 600 punktova, 600 hladnjača, „spusti” na 55 do 60, kako bi se ostvarila bolja kontrola i sprečio reeksport voća.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik