Poslovne vesti - Srbija

Osim struje, EPS proizvodi suncokret, pšenicu i jabuke

Struja je njen osnovni proizvod, ali malo je poznato da se "Elektroprivreda Srbije" bavi i poljoprivredom i da joj je to zakonska obaveza. Hektari zatvorenih kopova iz kojih su iscrpljene sve rezerve uglja moraju da se obnove, pa je tehnička i biološka rekultivacija degradiranog zemljišta u godišnjim planovima svih rudarskih basena proteklih 40 godina.

Svi ugljenokopi EPS imaju posebne sektore koje se bave tehničkom i biološkom rekultivacijom. U zavisnosti od zemljišta po preporuci stručnjaka na degradiranom tlu se gaje suncokret, kukuruz, pšenica. Na nekim zatvorenim delovima rudarskih basena "Kolubara", "Kostolac" i obrenovačkog TENT, nikli su i voćnjaci, a neki delovi su i pošumljeni ili pretvoreni u pašnjake.

- Rekultivacija degradiranog zemljišta naša je zakonska obaveza i tako je protekle četiri decenije - kažu u "Elektroprivredi Srbije".

- To je proces zatvaranja i preuređivanja zemljišta nakon zatvaranja kopova ili odlaganja otpada, a cilj je sanacija degradiranih površina.

Tim procesom se sprečavaju dalje erozije, jača i stabilizuje podloga, obezbeđuje drenaža, nasipanje i natkrivanje jalovine, melioracija, ozelenjavanje, pošumljavanje.

Posle rekultivacije zemljište se oplemenjuje zasadima ratarskih i voćarskih kultura. Poljoprivredni proizvodi sa kopova i odlagališta se nude kupcima na javnim licitacijama.

Tako je RB "Kolubara" nedavno objavio javni poziv u "Večernjim novostima" i ponudio kukuruz, suncokret i jabuke. Za kilogram merkantilnog suncokreta, ovogodišnjeg roda "rudari" traže 27 dinara bez PDV, a nude i merkantilni kukuruz po početnoj ceni od 13 dinara, bez PDV.

Prodaju i sto tona konzumnih jabuka po početnoj ceni od 10 dinara, bez poreza po kilogramu, dok su opale jabuke pet dinara. U ovom oglasu dati su uslovi koje kupci moraju da ispune da bi učestvovali na licitaciji.

Bagremi na pepelištu

Kostolački baseni su prošle godine planirali da zasadima oplemene odlagališta površinskog kopa "Drmno". Na kosinama je bila predviđena sadnja bagremova, dok je na ravnim delovima odlagališta planirana sadnja deteline i mešovite trave. Tehničkom rekultivacijom kojom se priprema teren za biološku sadnju materijala, prema planskim dokumentima Kostolca, bio je lane obuhvaćen prostor od oko 100 hektara.