Period jeftine kafe učvrstiće položaj Brazila i Vijetnama

Bez autora
Aug 26 2019

Najniža cena kafe u posljednjih 13 godina rezultiraće marginalizacijom većine proizvođača, a učvrstiće položaj država koje su znatno modernizirale proizvodnju, poput Brazila i Vijetnama, ocenili su analitičari tog tržišta.Sve opsežnije uvođenje mehanizacije i novih tehnologija u uzgoju kafe rezultiralo je rastom produktivnosti kod ta dva najveća svetska proizvođača koje konkurenti iz Južne Amerike i Afrike teško mogu da prate, piše Poslovni dnevnik. Brazil i Vijetnam imali su konstantno povećanje produktivnosti, a ostale države nisu, tumači Džefri Saks, direktor Centra za održivi razvoj na univerzitetu Kolumbija.

Period jeftine kafe učvrstiće položaj Brazila i VijetnamaNajniža cena kafe u posljednjih 13 godina rezultiraće marginalizacijom većine proizvođača, a učvrstiće položaj država koje su znatno modernizirale proizvodnju, poput Brazila i Vijetnama, ocenili su analitičari tog tržišta.

Sve opsežnije uvođenje mehanizacije i novih tehnologija u uzgoju kafe rezultiralo je rastom produktivnosti kod ta dva najveća svetska proizvođača koje konkurenti iz Južne Amerike i Afrike teško mogu da prate, piše Poslovni dnevnik.

"Brazil i Vijetnam imali su konstantno povećanje produktivnosti, a ostale države nisu", tumači Džefri Saks, direktor Centra za održivi razvoj na univerzitetu Kolumbija.

Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, te dve države danas proizvode više od polovine svetskog roda kafe, a udeo im i dalje raste.

Vodeći Brazil sam snabdeva svetsko tržište sa 37 odsto kafe, a jasan znak povećane produktivnosti je prošlogodišnji podatak o rekordnih 62 miliona vreća, što je ostvareno uprkos tome što se površina pod nasadima kafe već šestu godinu smanjuje.

Vijetnamska proizvodnja takođe raste, dok je Kolumbija rekordni rod posljednji put zabeležila početkom 90-ih godina, dok je u Gvatemali rekord ostvaren pre 20 godina.

Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da je prosečni prinos brazilskih farmi u poslednjih 10 godina oštro porastao, za više od 40 odsto na 1,5 tona po hektaru.

Vijetnam je prosečni prinos povećao za 18 odsto na 2,5 tone po hektaru.

Kolumbija je takođe povećala prinos za solidnih 12 odsto, ali se on kreće oko tone po hektaru.

Kod srednjoameričkih proizvođača zabeležen je pak pad od tri odsto na slabih 600 kilograma.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik