U Srbiji se svake godine baci oko 247.000 tona hrane

Bez autora
Aug 28 2019

U Srbiji se svake godine baci oko 247.000 tona hrane, što je na dnevnom nivou čak 676 tona, pokazala je analiza prvog zvaničnog istraživanja o bacanju hrane u domaćinstvima u Srbiji, koju je uradio Centar za unapređenje životne sredine. Primer: Kada bismo svu količinu hrane koju bacimo u roku od godinu dana spakovali u dostavne kamione, kolona koju bi oni formirali bi se protezala od Subotice do Kragujevca! Svako od nas, uključujući celokupno stanovništvo bez obzira na uzrast, baci oko 35 kilograma hrane godišnje, odnosno hrane u vrednosti od oko 10.000 dinara. Najviše se baca hleb - 10,18 kilograma, zatim meso - 7,18 kilograma i mleko - 6,74 kilograma, a najmanje voće - 5,7 kilograma i povrće - 5,33 kilograma.

U Srbiji se svake godine baci oko 247.000 tona hraneU Srbiji se svake godine baci oko 247.000 tona hrane, što je na dnevnom nivou čak 676 tona, pokazala je analiza prvog zvaničnog istraživanja o bacanju hrane u domaćinstvima u Srbiji, koju je uradio Centar za unapređenje životne sredine.

Primer: Kada bismo svu količinu hrane koju bacimo u roku od godinu dana spakovali u dostavne kamione, kolona koju bi oni formirali bi se protezala od Subotice do Kragujevca!

Svako od nas, uključujući celokupno stanovništvo bez obzira na uzrast, baci oko 35 kilograma hrane godišnje, odnosno hrane u vrednosti od oko 10.000 dinara. Najviše se baca hleb (10,18 kg), zatim meso (7,18 kg) i mleko (6,74 kg), a najmanje voće (5,7 kg) i povrće (5,33 kg).

Hranu bacamo iz mnogo razloga – zato što nam se pokvari (67%), zatim zato što mi lično ili članovi domaćinstva ne žele da jedu staru hranu (17%) ili mislimo da nije bezbedna (11%) – ali pre svega zato što nam se može.

Ovako sprovedeno istraživanje ne daje konačne rezultate o bacanju hrane, obzirom da uključuje samo otpad od hrane koji nastaje u domaćinstvima.

Kako bi rezultati bili kompletni, potrebno je dodati i, za sada nepoznate, količine otpada koje nastaju na izvoru, u procesu uzgajanja i otkupa namirnica, fabričkoj obradi i pripremi za dalju prodaju, viškovima koji se ne prodaju u trgovinskim lancima i prodavnicama, i otpad iz ugostiteljskih objekata.

Ako uzmemo konzervativnu procenu, na osnovu različitih modela računanja, sa sigurnošću može dodati bar još 40%.

Od "đubreta" pravi delikatese

Bacanje hrane je postalo globalna epidemija koja izaziva da preko 30% proizvedene hrane završi na svetskim deponijama, gde truli i raspada se, ispuštajući metan – jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte.

Bacanjem neupotrebljene hrane se troši i neverovatna količina resursa – energije i vode u procesima proizvodnje, pakovanja i transporta.

Kako bismo zaustavili epidemiju bacanja hrane neophodno je započeti sa kontinuiranim obrazovanjem svih učesnika u lancu, od proizvođača do krajnjih korisnika.

Super ideje: Kako da iskoristite ostatke hrane

Jedan od najboljih načina podizanja svesti i obrazovanja opšte javnosti su igrano-dokumentarni filmovi.

Zato će na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu zelene kulture "Green fest" biti prikazan film "Uzalud protraćeno: Priča o bacanju hrane". Izvršni producent, i protagonista koji nas vodi kroz priču, je jedan od najpoznatijih kuvara na planeti - Entoni Borden, čiji je ovo poslednji film.

10. Jubilarni festival zelene kulture "GREEN FEST" (www.greenfest.rs) će biti održan od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda, pod sloganom "Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik