Proizvođači (ne)spremni za izlazak plastičnih kesa iz upotrebe

Bez autora
Sep 04 2019

Od 1. januara više neće biti plastičnih kesa u prodavnicama. Trenutno u Srbiji ima oko 2.500 privrednika koji se bave proizvodnjom plastičnih proizvoda, ali mali broj njih proizvodi isključivo kese. Kako će se snaći? Prema odluci Grada Beograda, plastične kese moraju biti oksorazgradiva. Međutim, za proizvođače to nije ništa novo. Firma Tomislava Kljajića uveliko proizvodi treger-kese koje su oksorazgradive. Kljajić navode da se kese svake godine šalju na analizu na Tehnološki fakultet u Novom Sadu. Papirne kese su četiri puta teže od plastičnih i prave se od drveta. Cegeri iz higijenskih razloga moraju da se peru posle četiri korišćenja, što znači da se troše voda, prašak i struja, a ono što se spere ponovo odlazi u životnu sredinu.

Proizvođači (ne)spremni za izlazak plastičnih kesa iz upotrebeOd 1. januara više neće biti plastičnih kesa u prodavnicama. Trenutno u Srbiji ima oko 2.500 privrednika koji se bave proizvodnjom plastičnih proizvoda, ali mali broj njih proizvodi isključivo kese. Kako će se snaći?

Prema odluci Grada Beograda, plastične kese moraju biti oksorazgradiva. Međutim, za proizvođače to nije ništa novo. Firma Tomislava Kljajića uveliko proizvodi treger-kese koje su oksorazgradive.

Kljajić navode da se kese svake godine šalju na analizu na Tehnološki fakultet u Novom Sadu.

Papirne kese su četiri puta teže od plastičnih i prave se od drveta. Cegeri iz higijenskih razloga moraju da se peru posle četiri korišćenja, što znači da se troše voda, prašak i struja, a ono što se spere ponovo odlazi u životnu sredinu.

Kljajić kaže da je to proizvod koji može da se reciklira stotinu godina i uvek vraća u neki proizvod, većinom u crne džakove za smeće.

"Tako da nema potrebe da trune u zemlji. Kada bi sakupljanje bilo pravilno, ne bi završavalo gde sada završava nego bi se vraćalo u proizvodnju", kaže Kljajić.

Javna rasprave o upravljanju plastikom

Privredna komora Srbije sutra će proizvođačima plastike, hrane i pića, reciklažnim industrijama, veletrgovinama i drugima, predstaviti predlog nacrta Strategije upravljanja plastikom u Republici Srbiji do 2030. godine u paketu cirkularne ekonomije.

"Ova strategija je doneta na predlog proizvođača u cilju zaštite životne sredine i same privrede. Sama industrija plastike u Srbiji je vrlo razvijena i po jednom projektu koji je radila Vlada Srbije pre nekoliko godina proglašena je za jednu od četiri najperspektivnijih industrijskih grana u Srbiji", kaže Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS.

Strategija je pravljena po uzoru na onu iz Evropske unije, koja je doneta u januaru prošle godine.

Osnovni ciljevi su da se plastična ambalaža u najvećoj mogućoj meri do 2030. godine reciklira, da se u što većoj meri smanji potrošnja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, da se ograniči proizvodnja mikroplastike i da se onemogući bacanje plastike. Javna rasprava trajaće do kraja septembra.

"Glavni posao u primeni odluke Grada Beograda je da trgovina sada zajedno sa PKS i Ministarstvom trgovine standardizuje propisane kese, lako razgradive, oksorazgradive koliko će u njima biti reciklabnom materijala, kolika je nosiva kesa, gde se postavlja reklama, kako bi takve kese sutra mogle da budu predmet postupanja reciklažne industrije", kaže Siniša Mitrović, šef tima za cirkularnu ekonomiju PKS

Trenutno u Srbiji ima oko 2.500 privrednika koji se bave proizvodnjom plastičnih proizvoda. Svaki drugi izvozi u više od 80 zemalja. Prošle godine, izvoz je bio 816 miliona evra, a prvih šest meseci ove godine je u porastu – 509 miliona.

U Srbiji se godišnje generiše prosečno 100.000 tona ambalažnog otpada. Jedanaest odsto se koristi za energetske svrhe, 27 odsto se reciklira, a ostatak se odlaže na sanitarne, ali i nelegalne deponije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik