Neradna nedjelja pred Ustavnim sudom

Bez autora
Sep 11 2019

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Zakon je usvojen u julu a ovaj član, kako je određeno, stupa na snagu 15. oktobra pa će prva neradna nedjelja za trgovine biti 20. oktobar. Kod Ustavnog suda procedura je da prvo tročlano vjeće odlučuje da li je inicijativa uredna, a na tu sjednicu mogu da pozovu predlagače inicijative i autore osporenog zakona. Ako vijeće potvrdi inicijativu, ona se uvrštava u dnevni red neke od narednih sjednica Ustavnog suda.

Neradna nedjelja pred Ustavnim sudomUnija poslodavaca Crne Gore (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka.

Zakon je usvojen u julu a ovaj član, kako je određeno, stupa na snagu 15. oktobra pa će prva neradna nedjelja za trgovine biti 20. oktobar.

Kod Ustavnog suda procedura je da prvo tročlano vjeće odlučuje da li je inicijativa uredna, a na tu sjednicu mogu da pozovu predlagače inicijative i autore osporenog zakona. Ako vijeće potvrdi inicijativu, ona se uvrštava u dnevni red neke od narednih sjednica Ustavnog suda.

Ta procedura rijetko traje kraće od šest mjeseci a najčešće od godinu do dvije, tako da će neradna nedjelja za trgovine svakako potrajati.

Iz Unije poslodavaca “Vijestima” su kazali da smatraju da je ovaj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava Crne Gore koji jamči slobodu preduzetništva koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

“Smatramo da nije ispunjen nijedan od Ustavom propisanih razloga za ograničenje slobode preduzetništva. Razlozi ograničenja slobode preduzetništva na bilo koji način nijesu potencirani u postupcima predlagača (Vlade), odnosno donosioca (Skupštine CG). Osporavana norma u suprotnosti je i sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije (član 2 i 3) koji se primjenjuje na javni i privatni sektor, shodno kojima pravo na zaštitu od diskriminacije (neposredne ili posredne) pripada svim fizičkim i pravnim licima na koja se primjenjuju propisi Crne Gore, ako su diskriminisana po nekom od osnova utvrđenih tim zakonom (diskriminacija je svako pravno ili faktičko pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica)”, naveli su iz Unije poslodavaca.

Ograničavanje rada nedjeljom i praznicima predložio je Vladi Odbor za trgovinu Privredne komore, a ranije su to tražili i sindikati.

Protiv su bili tržni centri poput “Delte”, “Gintaša” i kotorske “Kamelije”, koji su novodili da najveće pazare imaju tokom vikenda i da bi im neradne nedjelja značajno smanjila prihode. Govorili su i o mogućim smanjivanjima broja radnika i tražili da se među izuzetke uvrste i tržni centri.

Upravo je u ime njih Unija poslodavaca i podnijela inicijativu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik