Nema pojeftinjenja gasa do kraja godine

Bez autora
Sep 13 2019

Najave da bi gas u Srbiji mogao da pojeftini 10 odsto, zbog konstantnog pada cena na evropskom tržištu, nisu realne. Sve i da je podatak da su evropske cene prirodnog gasa ove sedmice pale na najniži nivo u poslednjih desetak godina tačne, to ne može biti razlog za pojeftinjenje plavog goriva kod nas. Cena se sigurno neće menjati do kraja ove godine, saznaje „Politika” iz dobro obaveštenih izvora. Pre svega najniža cena gasa bila je pre dve i po godine i tada se za 1.000 kubika plaćalo 137 dolara. Danas je ta cena 255 dolara. Osim toga, nikome nije palo na pamet da u poslednje dve godine dozvoli usklađivanje cene gasa. Kako stvari stoje, gas bi za javno snabdevanje trebalo da poskupi oko 30 odsto, ističe isti izvor.

Nema pojeftinjenja gasa do kraja godineNajave da bi gas u Srbiji mogao da pojeftini 10 odsto, zbog konstantnog pada cena na evropskom tržištu, nisu realne. Sve i da je podatak da su evropske cene prirodnog gasa ove sedmice pale na najniži nivo u poslednjih desetak godina tačne, to ne može biti razlog za pojeftinjenje plavog goriva kod nas.

Cena se sigurno neće menjati do kraja ove godine, saznaje „Politika” iz dobro obaveštenih izvora.

Pre svega najniža cena gasa bila je pre dve i po godine i tada se za 1.000 kubika plaćalo 137 dolara. Danas je ta cena 255 dolara. Osim toga, nikome nije palo na pamet da u poslednje dve godine dozvoli usklađivanje cene gasa. Kako stvari stoje, gas bi za javno snabdevanje trebalo da poskupi oko 30 odsto, ističe isti izvor.

Jedino što domaćinstva mogu da očekuju, ukoliko se ovaj trend pada cena gasa nastavi, jeste da narednog januara cena malo padne s sadašnjih 255 dolara. Pre toga to nije moguće jer se cena gasa usklađuje po formulama, i to tako što se za obračun uzima prosek cena barela nafte i dve vrste derivata na berzi u poslednjih devet meseci.

Ako se pogledaju cene na berzi u ovom periodu, jasno je da niti je nafta, niti su derivati toliko pojeftinili da bi gasu mogla da padne cena. Isti izvor kaže da mu sve ove priče u poslednje vreme od pojeftinjenja gasa preko toga da Srbija gradi „Turski tok” u tajnosti liče na nastojanje nekih grupa da se napadne naša zemlja zato što gradi ovaj gasovod kojim treba da teče ruski gas.

A sve zbog ideje da se ruski gas koga jedino ima dovoljno zameni nekim drugim alternativnim, poput tečnog prirodnog gasa za koji Srbija niti ima para da ga uvozi, niti ima izgrađene terminale gde bi se ovaj gas pretakao.

A da je mnogo onih kojima smeta „Turski tok” i ruski gas, potvrdio je i predstavnik Biroa za energetske resurse pri Stejt departmentu SAD Kent Logzdon. Naime, on je izjavio da „su SAD zabrinute zbog izgradnje ’Turskog toka’ jer to vodi sve većoj koncentraciji ruskog gasa u Bugarskoj i celom regionu”. Na konferenciji o energetskoj bezbednosti u Teksasu Logzdon je kao argument protiv realizacije „Turskog toka” naveo to što država ne može da zavisi samo od jednog izvora energije.

Ono što potrošače u Srbiju mnogo više brine jeste da li će imati gasa i posle Nove godine ukoliko se Rusija i Ukrajina do tada ne dogovor o nastavku isporuke. Pri tome to je jedini pravac kojim Srbiji sada stiže gas, a činjenica je da zbog Bugarske, gasovod „Turski tok” neće biti gotov do kraja ove godine kako je bilo planirano. Interesantno je da zvaničnici u Srbiji uporno ćute o ovom velikom projektu, uprkos prozivkama Energetske zajednice da se sve radi u tajnosti i da se ne poštuju evropske propisi.

U sedištu kompanije „Turski tok” na pitanje „Politike” da li očekuju dodatni pritisak EU i Energetske zajednice na ovaj projekat, kažu da „svaki pojedinačni deo nove infrastrukture, koji je potreban za tranzit ruskog gasa u Evropu u narednim decenijama, mora biti izgrađen u skladu s evropskim zakonodavstvom”.

Sander van Roteselar iz kompanije „Turski tok” za naš list kaže da je ova kompanija odgovorna za dve priobalne trase „Turskog toka” – preko Crnog mora, kopneni objekat u Anapi i prijem terminala u Kikoiju (Turska). Izgradnja ove infrastrukture je u toku i biće spremna za rad do kraja 2019. Domaći operateri gasovoda odgovorni su za razvoj kopnenih deonica, na primer u Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj, i samo oni mogu da komentarišu svoj napredak, kaže ovaj sagovornik.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik