Država pomaže kombinovani transport sa 120 miliona dinara

Bez autora
Sep 16 2019

Javni poziv za unapređenje kombinovanog transporta za 2019. godinu otvoren je do 20. avgusta. Obezbeđeno je 120 miliona dinara, od čega je 20 miliona namenjeno za državni i 100 miliona dinara za privatni sektor. Prema objašnjenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, razvoj kombinovanog transporta omogućiće da proizvodi i roba ka krajnjim kupcima u Srbiji stižu brže, kvalitetnije i ekonomičnije, kao što je to slučaj u većem delu razvijenog sveta. Jedna od ključnih karika u kombinovanom transportu jeste terminal za kombinovani transport. Terminal predstavlja mesto ukrštanja drumskog i železničkog transporta, na koje bi kontejnerski vozovi dolazili i gde bi se kontejneri pretovarali, skladištili, tj. distribuirali do krajnjih korisnika drumskim vozilima u radijusu od 100 do 150 kilometara.

Država pomaže kombinovani transport sa 120 miliona dinaraJavni poziv za unapređenje kombinovanog transporta za 2019. godinu otvoren je do 20. avgusta. Obezbeđeno je 120 miliona dinara, od čega je 20 miliona namenjeno za državni i 100 miliona dinara za privatni sektor.

Prema objašnjenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, razvoj kombinovanog (intermodalnog) transporta omogućiće da proizvodi i roba ka krajnjim kupcima u Srbiji stižu brže, kvalitetnije i ekonomičnije, kao što je to slučaj u većem delu razvijenog sveta.

– Jedna od ključnih karika u kombinovanom transportu jeste terminal za kombinovani transport. Terminal predstavlja mesto ukrštanja drumskog i železničkog transporta, na koje bi kontejnerski vozovi dolazili i gde bi se kontejneri pretovarali, skladištili, tj. distribuirali do krajnjih korisnika drumskim vozilima u radijusu od 100 do 150 kilometara. Kompletan transportni i logistički lanac bi se realizovao po osnovnim logističkim principima „od vrata do vrata” i „na vreme” – kažu u ministarstvu.

Na ovaj način omogućilo bi se i smanjenje logističkih troškova (transport, skladištenje ili zalihe) u ceni proizvoda u Srbiji, do nivoa evropskog proseka. Takođe, kombinovanim transportom se izmeštaju privredne, odnosno logističke aktivnosti iz centara gradova, smanjuju saobraćane gužve, smanjuju negativni efekti na životnu sredinu i smanjuje oštećenje saobraćajne infrastrukture. Sa svim ovim efektima se povećava i nivo bezbednosti saobraćaja na putevima.

Uredba o stimulativnim merama u cilju unapređenja kombinovanog transporta, koju je nedavno usvojila Vlada Srbije, definiše maksimalan procenat do kojeg je moguće sufinansiranje investicionog ulaganja.

Shodno važećoj uredbi, stimulativne mere koje se odnose na ukupne investicione troškove privrednih subjekata dodeljuju se za izgradnju i obnovu terminala za kombinovani transport (infrastruktura), uključujući i pretovarnu opremu i mehanizaciju na terminalima (do 50 odsto investicionih troškova).

Potom, opremu za kombinovani transport, intermodalne transportne jedinice i poluprikolice za drumski transport kontejnera (do 100 odsto investicionih troškova). Zatim se odnose i na informacione i komunikacione sisteme, inovativnu opremu koju koriste privredni subjekti i carina u kombinovanom transportu (do 30 odsto investicionih troškova). Tu su i železničke lokomotive i specijalizovani vagoni za kombinovani transport (do 30 odsto investicionih troškova).

Državna pomoć za kombinovani transport se dodeljuje od 2018, kada je dodeljen isti iznos kao i ove godine. Stimulisanje razvoja kombinovanog (intermodalnog) transporta je uobičajena mera koju primenjuju zemlje EU, kao i zemlje koje nisu u EU shodno svojim mogućnostima.

Može se reći da na putu pristupanja Srbije ka EU to postaje i obaveza. Ta obaveza je propisana direktivama EU, ali i našim propisima koji regulišu železnički transport, kao i propisima kojima se reguliše državna pomoć.

U ministarstvu naglašavaju da u Srbiji uspešno posluje nekoliko terminala u privatnom i jedan u državnom vlasništvu. To su: „ŽIT – Železnički integralni transport” Beograd, „Nelt” u Surčinu, terminal u sklopu Slobodne zone Pirot, „Leget” Sremska Mitrovica.

– Postoje nagoveštaji da će se dalje razvijati terminali u privatnom vlasništvu jer ova oblast predstavlja profitabilan posao, posebno ako predstavlja deo nekog logističkog centra. Takođe, u toku je sprovođenje potrebnih procedura za realizaciju projekta izgradnje novog intermodalnog terminala u Batajnici – kažu u ministarstvu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik