U fokusu - Bosna i Hercegovina

Ovogodišnji ekonomski rast 3,1 odsto, naredne dvije godine blagi rast

Ekonomski rast BiH u ovoj godini iznosiće 3,1 odsto ili za 0,5 odsto manje nego lani, a procjenjuje se da će u narednoj godini iznositi 3,4, a 2021. godine 3,9 odsto, navedeno je u izvještaju Svjetske banke za Balkan.

Ekonomista Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak izjavila je da je najveći problem u BiH što u strukturi ekonomskog rasta dominira potrošnja, te dodala da će to biti nastavljeno i u srednjoročnom periodu.

Ona je pojasnila da se najveći dio dodatne vrijednosti u BiH ostvaruje u oblasti usluga, što nije održiv model za ekonomiju jedne zemlje, pa tako ni BiH.

“Bitno je da dođe do tri bitne tranzicije u BiH - fokus sa uvoza na izvoz, sa javnog na privatni sektor i sa potrošnje na investicije”, rekla je Hlivnjakova novinarima u Sarajevu, na prezentaciji redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke.

Prema njenim riječima, neophodno je napraviti dobar reformski program, te raditi na primjeni reformskih procesa da bi se ove tri tranzicije i realizovale kako bi se kreirala nova radna mjesta, ne samo u oblasti usluga, već i onih grana, poput industrije, koje mogu doprinijeti da BiH ide naprijed.

Hlivnjakova je istakla da je nezaposlenost u BiH u šest mjeseci pala na istorijski nizak nivo i smanjena je sa 18,4 odsto u 2018. na 15,7 odsto u ovoj godini, što je rezultat neznatnog povećanja potražnje za radnom snagom i vjerovatno smanjenjog broja radno aktivnog stanovništva.

Prema njenim riječima, dobro je da je u ovoj godini porasla zaposlenost, međutim, reciprocitet nije adekvatan, odnosno, zaposlenost ne raste toliko brzo, koliko nezaposlenost pada, što pokazuje da ljudi napuštaju BiH.

“Kada je riječ o vanjskom računu ekonomije BiH, deficit je i dalje prisutan, odnosno ovaj deficit na tekućem računu govori da je zemlja neto dužnik, odnosno više uvozi, nego što izvozi”, pojasnila je Hlivnjakova, te dodala da BiH ovaj deficit finansira zaduživanjem.

Ona je navela da je javna zaduženost BiH na umjerenom nivou, te naglasila da će javna zaduženost zemlje biti veća kada budu evidentirane zakašnjele obaveze BiH, koje postoje.

“Fiskalni račun BiH je pozitivan, kapitalne investicije su u zastoju, čemu doprinosi i neformiranje vlasti na svim nivoima u BiH, što koči procese da zemlja ide onom dinamikom kojom bi trebalo da ide”, rekla je Hlivnjakova.

Prezentujući ekonomski izvještaj zemalja Balkana, ekonomista Svjetske banke Edit Kikoni rekla je da je ekonomski rast smanjen sa 3,9 odsto, koliko je iznosio prošle godine, na 3,2 odsto, koliko iznosi u ovoj godini.

“Rast se smanjuje zbog smanjenja izvoza. Ono što i dalje dobro stoji jeste potrošnja. Kompletan rast je i dalje vođen potrošnjom, do koje dolazi jer je povećano davanje kredita domaćinstvima”, pojasnila je Kikonijeva.

Ona je dodala da su tome dorinijeli svjetski trgovinski sporovi i nesuglasice, ali i trgovinski sporovi koji se dešavaju među zemljama članicama Cefte.

Prema njenim riječima, u ovoj godini je u zemljama Balkana smanjena nezaposlenost.

Kikoni je navela da je pozitivno to što se sve više žena zapošljava, ali i što se smanjuje nazaposlenost mladih.

“Bez obzira na smanjenje nezaposlenosti, vidimo da su ukupne stope zaposlenosti vrlo niske. U regionu zapadnog Balkana još manje od polovine radno aktivnog stanovništva ima posao”, istakla je ekonomista Svjetske banke.

Prema njenim riječima, naredne i 2021. godine Svjetska banka predviđa rast regionalne ekonomije, ali će on ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog prošle godine.

“Sve zemlje zapadnog Balkana moraju izgraditi zaštitne mehanizme da bi se mogle nositi sa nevoljama, a pod tim prvenstveno mislim na stvaranje fiskalnih rezervi, do kojih može doći donošenjem određenih politika”, zaključila je Kikonijeva.