Domaće šljive i maline prve stižu do strane trpeze

Bez autora
Nov 18 2019

BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo plasirala voće i povrće vrijedno 122,4 miliona maraka, a šljive i maline sa domaćih plantaža najbrže su pronalazile put do strane trpeze. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u robnoj razmjeni dominiralo je voće sa oko 60 odsto, povrće je učestvovalo sa oko 20 odsto, dok se ostatak odnosio na preradu. Analiza Spoljnotrgovinske komore pokazuje da je iz BiH najviše izvezeno svježe šljive, smrznute i svježe maline, šumskih plodova, trešnje, kornišona, paradajza i krompira, a inostrani potrošači mogli su kupiti naše jabuke, kruške, grožđe, jagode, kupus, krastavac i paprike.

Domaće šljive i maline prve stižu do strane trpezeBiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo plasirala voće i povrće vrijedno 122,4 miliona maraka, a šljive i maline sa domaćih plantaža najbrže su pronalazile put do strane trpeze.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u robnoj razmjeni dominiralo je voće sa oko 60 odsto, povrće je učestvovalo sa oko 20 odsto, dok se ostatak odnosio na preradu.

Analiza Spoljnotrgovinske komore pokazuje da je iz BiH najviše izvezeno svježe šljive, smrznute i svježe maline, šumskih plodova, trešnje, kornišona, paradajza i krompira, a inostrani potrošači mogli su kupiti  naše jabuke, kruške, grožđe, jagode, kupus, krastavac i paprike.

- Značajan suficit u trgovinskoj razmjeni ostvaruju šljiva, malina, trešnja i kornišoni - istakli su u Spoljnotrgovinskoj komori i podsjetili da je izvoz voća i povrća lani iznosio 180 miliona mraka.

Sa druge strane, pokazuje analiza komore, BiH najviše uvozi tropsko voće iz Turske, Irana, Tunisa i Saudijske Arabije, te banane koje na domaće tržište uglavnom stižu iz Slovenije, Ekvadora i Holandije.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže za “Glas Srpske” da je u prošloj godini zabilježena hiperproizvodnja voća ne samo kod nas već u cijeloj Evropi, te da nije bilo mnogo mogućnosti za izvoz.

- Ove godine situacija je povoljnija i konačno smo uspjeli prodati sav rod iz skladišta. To je u velikoj mjeri uticalo na povećanje izvoza i iz Srpske i iz FBiH - istakao je Dojčinović.

Uvjeren je da će i ovogodišnji rod sa domaćih plantaža veoma brzo pronaći put do kupaca, s obzirom na to da su prinosi nešto manji.

- Bilježimo pad proizvodnje, a situacija je ista i u inostranstvu. Primjera radi, samo u Poljskoj je zabilježen pad od 42 odsto, a za 23 procenta pala je proizvodnja u cijeloj Evropi što znači da će na tamošnjim tržištima nedostajati voća. Tu vidimo šansu da plasiramo plodove sa naših plantaža - rekao je Dojčinović.

Malinar Ivan Stojanović iz sela Kunjerec u bratunačkoj opštini ove godine na svom imanju proizveo je oko desetak tona maline i kupine koje su zahvaljujući izuzetnom kvalitetu lako pronađe put do inostranih kupaca.

- Na regiji Birač ove godine ubrano je 2.500 tona maline od čega je više od 95 odsto završilo na zapadu, mahom na tržištu Holandije. Domaći hladnjačari, koji pronalaze strane kupce, malinu su otkupljivali po cijeni od 2,50 KM po kilogramu dok su za kupinu davali od 0,80 do 1,20 KM - rekao je Stojanović koji je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Vilamet” iz Srebrenice, Bratunca i Milića.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo kaže da Srpska iz godine u godinu bilježi pad povrtarske proizvodnje, te da je to glavni razlog zašto je udio povrća u izvozu znato manji od voća.

- Veoma je malo viška koji možemo plasirati stranim kupcima jer jedva uspijevamo zadovoljiti domaće tržište. Zbog kišovitog proljeća luka, ranog kupusa i dinje ove godine nismo imali ni za tržište RS, a da ne pričam o izvozu - rekao je Mastalo i dodao da se proizvodnja smanjuje zbog male zarade, manjka radne snage ali i mukotrpnog posla na njivi.
 
Cijene

Dragoja Dojčinović ističe da će zbog velike potražnje, a manje ponude voća na tržištu, ovogodišnje cijene biti povoljnije za proizvođače.

- Cijene ovogodišnjeg voća su dva puta više u odnosu na prošlu godinu što nam ide naruku. Očekujemo da će bolja prodajna cijena voća bar donekle nadomjestiti slabiji rod - rekao je Dojčinović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik