Poslovni sastanci nisu samo način donošenja odluke, mogu biti i vrsta terapije

Bez autora

Nov 19 2019

Poslovni sastanci mogu biti i vrsta “terapije”, a ne samo način donošenja odluka, pokazalo je istraživanje koje je provedeno na Univerzitetu Malmo u Švedskoj. Istraživači tvrde da su poslovni sastanci način da na radnom mjestu pokažete svoju ulogu na poslu ili iskažete frustraciju. Profesor Patrik Hal pojašnjava da je ovaj način donošenja odluka češći ukoliko ima više menadžerskih pozicija, no ističe da se i u slučajevima kada imate mnogo poslovnih sastanaka donosi malo odluka. Upravo je ta kontradikcija bila fokus Halovog istraživanja koji je želio odgovoriti na pitanje kako ljudi mogu imati loše mišljenje o poslovnim sastancima, ako se njihov broj u isto vrijeme konstantno povećava.

Poslovni sastanci mogu biti i vrsta “terapije”, a ne samo način donošenja odluka, pokazalo je istraživanje koje je provedeno na Univerzitetu Malmo u Švedskoj.

Istraživači tvrde da su poslovni sastanci način da na radnom mjestu pokažete svoju ulogu na poslu ili iskažete frustraciju.

Profesor Patrik Hal pojašnjava da je ovaj način donošenja odluka češći ukoliko ima više menadžerskih pozicija, no ističe da se i u slučajevima kada imate mnogo poslovnih sastanaka donosi malo odluka.

Upravo je ta kontradikcija bila fokus Halovog istraživanja koji je želio odgovoriti na pitanje kako ljudi mogu imati loše mišljenje o poslovnim sastancima, ako se njihov broj u isto vrijeme konstantno povećava.

Politolozi smatraju da porast broja poslovnih sastanaka održava promjene u opisu radnih mjesta pa tako sve manje ljudi radi nešto konkretno, a sve više ljudi učestvuje u intenzivnim poslovnim sastancima.

To su poslovi poput savjetnika, menadžera i konsultanata. Usljed toga je došlo do porasta upravljačkih pozicija koje često nisu u potpunosti definisane i gdje hijerarhija nije najjasnija, tvrde istraživači.

“Mnogi menadžeri ne znaju šta da rade, a s obzirom na to da nisu sigurni u to šta je njihova uloga oni generišu sve više sastanaka. Razgovor im pomaže da pronađu svoju ulogu, a mnogi mogu provesti polovinu radnog vremena na tim sastancima”, kaže Hal.

Naveo je primjer švedske pogranične policije koja prekomorske sastanke opisuje kao “sedmično osvježenje”.

“Sastanci mogu izazvati osjećaj besmislenosti, ali to često izostaje. Funkcija sastanka, naročito dugog, može imati gotovo terapuetski efekat. Bez obzira na to o čemu zaposleni žele razgovarati, sastanci im služe kao prilika da se požale i da neko prizna njihov rad”, pojašnjava Hal.

Ipak, ljudi koji odlaze na brojne sastanke mogu izgubiti strpljenje pa većinu vremena provode igrajući se na mobitelima, pokazuje istraživanje. Hal kaže da osobe koje imaju mnoge posla takve sastanke doživljavaju kao nepotrebne, prenosi Klix.

“To ih frustrira i postavljaju pitanje zašto moraju da ih održavaju”, kaže.

Dodaje kako negativan odnos prema sastancima može biti posljedica pogrešnog shvatanja sastanaka.

“Redovni sastanci unutar kompanije postaju potpuno besmisleni onima koji učestvuju, ali njihova stvarna svrha je utvrđivanje autoriteta organizacije, kao i podsjećanje zaposlenih da su dio istog tima”, zaključuje Hal.