Bogataši imućniji nego ikada: Vlada ekonomija honorarnih poslova

Bez autora
Nov 24 2019

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada i raspolaže sa sve više novca za luksuzne usluge. "Glas Amerike" posebno ističe usluge kućne posluge, telohranitelja, masera, kozmetičara, privatnih trenera, instuktora joge i šetača pasa. I dok se u isti mah broj poslova za Amerikance iz srednje klase smanjuje, raste ponuda za radna mesta na dnu platne lestvice. Pružaoci usluga u toj novoj, nižoj klasi, koji zadovoljavaju prohteve dobrostojećih, nazivaju se i "radnicima za bogataše". To su najčešće žene i Latinoamerikanci, ljudi bez fakultetske diplome koji rade po nekoliko poslova, a u SAD ih je najmanje tri miliona. Da najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, potvrđuju i podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će u narednih 10 godina broj takvih poslova porasti za 17 odsto, što će dovesti do otvaranja još milion takvih radnih mesta.

Bogataši imućniji nego ikada: Vlada ekonomija honorarnih poslovaKlasa američkih bogataša je imućnija nego ikada i raspolaže sa sve više novca za luksuzne usluge. "Glas Amerike" posebno ističe usluge kućne posluge, telohranitelja, masera, kozmetičara, privatnih trenera, instuktora joge i šetača pasa.

I dok se u isti mah broj poslova za Amerikance iz srednje klase smanjuje, raste ponuda za radna mesta na dnu platne lestvice. Pružaoci usluga u toj novoj, nižoj klasi, koji zadovoljavaju prohteve dobrostojećih, nazivaju se i "radnicima za bogataše". To su najčešće žene i Latinoamerikanci, ljudi bez fakultetske diplome koji rade po nekoliko poslova, a u SAD ih je najmanje tri miliona.

Da najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, potvrđuju i podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će u narednih 10 godina broj takvih poslova porasti za 17 odsto, što će dovesti do otvaranja još milion takvih radnih mesta. To nisu dobro plaćeni poslovi a takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci jer retko dobijaju bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Trećina američke radne snage trenutno se bavi tzv. ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10 odsto njih radi puno radno vreme u ovim vrstama zanimanja, a ostali prihvataju povremene poslove kao što je vožnja Ubera kao bi dopunili prihod, piše "Dnevnik".

Za nobelovca Džozefa Štiglica ovo je još jedan nemoralni pokazatelj učinka liberalizacije tržišta kapitala na strukturu američkog društva, koja proizvodi sve više nezadovoljstva na donjoj polovini društvene lestvice. Takvo stanje stvari ocenjuje nezdravim jer poslovi koje obavlja rastuća masa ljudi ne izgledaju ni malo dostojanstveno, tvrdi on u svom autorskom članku.

Da tema nejednakosti okupira javnost razvijenih društava svedoči i ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju trojici istraživača, a koji su pokušali da ponude odgovore na pitanje kako izbeći scenario po kome su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji?

Veći jaz između sve imućnijih i sve siromašnijih

Blagostanje u Kini, Indiji i drugim azijskim državama danas raste mnogo brže od onoga što je slučaj u industrijskim zemljama. Nekih pola milijarde ljudi tamo je poslednjih decenija pobeglo od siromaštva: 1990-tih je trećina ljudi širom sveta živela sa manje od 1,90 dolara dnevno, danas je tako siromašan svaki deseti žitelj planete. Iz tog ugla čini se da se jaz između bogatih i siromašnih smanjuje, ali...

Po podacima organizacije razvijenih industrijskih država OECD upadljivo je porasla razlika u primanjima u tim zemljama od sredine 1980-tih godina do 2000. u čak 20 od 24 zemlje. Od 2007. trend klasnih podela nije sasvim jasan, ali OECD i dalje upozorava na širenje socijalne provalije između sve imućnijih i sve siromašnijih i moglo bi da se tvrdi da razvijeni danas zapravo siromaše.

Kao glavni uzroci ovakvog razvoja navode se globalizacija i automatizacija: nove mašine i nova konkurencija iz Kine oborili su nadnice radnika iz industrijskih zemalja Zapada. Takođe, osulo se članstvo u sindikatima i time ujedno njihov uticaj u pregovorima sa poslodavcima. U poslednje vreme beleži se i velika koncentracija novca u rukama vlasnika i top menadžera "superstar firmi" poput Amazona ili Gugla.

S druge strane srednji sloj polako ali sigurno u poslednjim decenijama klizi naniže. Sredinom 1980-tih u zemljama OECD-a 64 procenata stanovnika po svom prihodu pripadalo je "srednjacima", danas je taj udeo oko 61 procenata. Čak i u uzornoj nemačkoj ekonomiji je sa 69 odsto od pre 35 godina brojka spala na 64 posto danas.

I iako 70 odsto ispitanika u Nemačkoj smatra da je i dalje "negde u sredini", prema poslednjim istraživanjima nemačkog Instituta za ekonomske i društvene nauke prihodi nikada nisu bili tako nejednako raspodeljeni, piše Relja Knežević za "Dnevnik".

Po standardima koji važe u Evropskoj uniji siromaštvo preti onima koji imaju manje od 60 procenata prosečne plate, što u nemačkom slučaju znači da takvi zaposlenici raspolažu sa manje od 1050 do 1100 evra neto mesečno.

Između 1991. i 2005. godine je porastao i udeo ugroženih siromaštvom sa 11 na 14 procenata, ali na tu brojku treba dodati još 2 procenata po poslednjim sondažama u opreznoj varijanti konzervativnog nedeljnika "Cajt", dok su drugi nemački mediji ovih dana izneli procene stručnjaka da je stvarnost surovija, te da je svaki peti nemački građanin - siromašan.

Stručnjaci Instituta za nemačku privredu tvrde da siromaštvo raste s prilivom radnih migranata i izbeglica, ali "Cajt" je pisao da je količina novca koju poslodavci izdvajaju za plate danas jednaka onoj od pre 30 godina, dok s druge strane "gornjih" deset posto najimućnijih raspolaže sa oko 60 odsto ukupnih primanja (prosek u zemljama OECD-a je 52 odsto, dok je u SAD čitavih 80 procenata).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik