Privrednike najviše muči nedostatak radnika

Bez autora
Dec 02 2019

Dostupnost radne snage je najveći izazov za razvoj poslovanja u Srbiji, jednoglasno su se složili predstavnici velikih, srednjih, malih, mikro i starap preduzeća. Ovo je zaključak godišnjeg istraživanja Američke privredne komore o uslovima poslovanja, koje je juče predstavljeno na konferenciji „Sedmo prolazno vreme”. Ocena poslovne klime je slabija nego prošle godine, ali i dalje odražava umereno zadovoljstvo dve trećine članica ove komore i tek nešto više od polovine malih i mikro preduzeća. Prioritet za unapređenje poslovne klime, prema mišljenju 78 odsto ispitanika, jeste poboljšanje rada pravosuđa. Na drugom mestu nalazi se smanjenje korupcije, što traži 73 odsto ispitanika. Poboljšanju poslovnog ambijenta doprinela bi i predvidivost poreskog sistema i efikasnost Poreske uprave.

Privrednike najviše muči nedostatak radnikaDostupnost radne snage je najveći izazov za razvoj poslovanja u Srbiji, jednoglasno su se složili predstavnici velikih, srednjih, malih, mikro i starap preduzeća. Ovo je zaključak godišnjeg istraživanja Američke privredne komore o uslovima poslovanja, koje je juče predstavljeno na konferenciji „Sedmo prolazno vreme”.

Ocena poslovne klime je slabija nego prošle godine, ali i dalje odražava umereno zadovoljstvo dve trećine članica ove komore i tek nešto više od polovine malih i mikro preduzeća.

Prioritet za unapređenje poslovne klime, prema mišljenju 78 odsto ispitanika, jeste poboljšanje rada pravosuđa. Na drugom mestu nalazi se smanjenje korupcije, što traži 73 odsto ispitanika. Poboljšanju poslovnog ambijenta doprinela bi i predvidivost poreskog sistema i efikasnost Poreske uprave.

Jelena Pavlović, predsednica Američke privredne komore, rekla je da su anketirane kompanije pohvalile Vladu Srbije za početak pripreme e-uprave, smanjenje budžetskog deficita i skraćeno vreme za dobijanje dozvola. Najviše posla ostalo je u domenu unapređenja zdravstvenih usluga, efikasnosti pravosuđa, reformi javnih preduzeća, kao i kad je reč o unapređenju obrazovanja i njegovom povezivanju sa privredom.

Privrednici traže institucionalne reforme, zameraju nepostojanje pravnog okvira za „digitalne menice” i izdvajaju probleme u javnim nabavkama, neujednačenu praksu i tumačenje propisa od strane katastarskih službi, neusklađenost podataka upisanih u katastar sa faktičkim stanjem na terenu i drugo.

– Naše članice su već treću godinu zaredom primetno optimističnije kad je reč o prognozama sopstvenog rasta. Čak 78 odsto kompanija očekuje rast poslovanja, dok 61 odsto planira nova zapošljavanja u 2020. godini. Ovo je rekordni rezultat od kada sprovodimo ovo istraživanje. Rast će biti realizovan ukoliko država istraje i uspe u svojoj nameri da nastavi sa izgradnjom jakih nezavisnih institucija koje će garantovati jednake uslove, identična pravila za sve – rekla je Pavlovićeva.

Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, rekla je da će za njeno ministarstvo u 2020. godini prioritet biti reforme u oblasti katastra i prostornih planova, što bi trebalo znatno da doprinese unapređenju poslovnog ambijenta.

– Već dve godine radimo na uvođenju elektronskog katastra, zajedno smo rešavali i probleme na terenu. Verujem da ćemo u sledećoj godini konačno moći da kažemo da imamo katastar kao još jednu visoko uređenu oblast, kao što su danas građevinske dozvole, i na terenu, i u percepciji – rekla je Mihajlovićeva.

Ona smatra da je štrajk u Republičkom geodetskom zavodu doveo do toga da percepcija privrednika o efikasnosti i radu Katastra bude lošija nego što bi inače bila da nije bilo štrajka. Istakla je da je reforma u oblasti izdavanja građevinskih dozvola primer kako treba da se sprovode reforme i podsetila da je po izdavanju građevinskih dozvola Srbija danas na devetom mestu na svetu prema listi Svetske banke.

– Iako je izborna godina, nijedno gradilište neće stati, nastavićemo i sa reformom katastra i sa reformom e-prostora, jer je važno da uz e-dozvole i e-katastar imamo i elektronske planske dokumente. Važno je i da skratimo vreme za dobijanje priključka na električnu energiju, koje ne bi smelo da bude 128 dana – navela je ministarka.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik