Na šta su zadrugari potrošili novac dobijen od države

Bez autora
Jan 16 2020

Kroz Programe podrške sprovođenju mera ravnomernog regionalnog razvoja, protekle godine 58 zadruga dobilo je od države bespovratno 667 miliona dinara. Stočari u podrudničkom selu Vojkovci kod Topole za bolju poziciju na tržištu od sada se bore udruženi.Sedmorica, mahom dvadesetogodišnjaka, obrađuje oko 120 hektara zemlje, gaje voće, predaju 300 litara mleka dnevno. Bespovratnim sredstvima države kupili su 25 junica simentalske rase. Poboljšali smo genetski potencijal našeg stada, konkurentniji smo na tržištu tako, većom količinom mleka. Planiramo neku preradu u sir i kajmak, objašnjava direktor zadruge u Vojkovcima Nikola Mihailović.

Kroz Programe podrške sprovođenju mera ravnomernog regionalnog razvoja, protekle godine 58 zadruga dobilo je od države bespovratno 667 miliona dinara. RTS je istraživao na šta su potrošili novac i jesu li unapredili proizvodnju, ali i život u svojim selima.

Stočari u podrudničkom selu Vojkovci kod Topole za bolju poziciju na tržištu od sada se bore udruženi. Sedmorica, mahom dvadesetogodišnjaka, obrađuje oko 120 hektara zemlje, gaje voće, predaju 300 litara mleka dnevno. Bespovratnim sredstvima države kupili su 25 junica simentalske rase.

"Poboljšali smo genetski potencijal našeg stada, konkurentniji smo na tržištu tako, većom količinom mleka. Planiramo neku preradu u sir i kajmak", objašnjava direktor zadruge u Vojkovcima Nikola Mihailović.

Jedan od zadrugara Marko Mijajlović kaže da pokušavaju da poboljšaju uslove života, što sebi, što drugim mladima u selu.

"Našli smo tu neku računicu u mleku", navodi Mijajlović.

A domaćini u Gornjem Milanovcu šansu vide u povrtarskoj proizvodnji. Pored države, pomaže i opština. Zadrugari iz Davidovice i okolnih sela uložiće u plastenike oko 7,5 miliona dinara.

"Računamo da će ta deca krenuti sa nama, da se bave plasteničkom proizvodnjom, da će imati od toga zarade", ističe direktor zadruge "Davidovica" Milan Aleksić.

Milka Nedeljković iz Kancelarije za poljoprivredu  opštine Gornji Milanovac napominje da su svaku zadrugu pomogli tehnički - prilikom popunjavanja obrazaca, pripreme tehničke dokumentacije, saradnje sa Ministarstvom.

Koje su i kolike prednosti udruživanja, najbolje znaju u Konjuhu kod Kruševca.

Zadruga "Kalemar", osnovana još 1904. sa 75 zadrugara i 34 kooperanta, ove godine u Rusiju će izvesti 640.000 loznih kalemova.

"Ova zadruga je dobila sredstva u visini od blizu deset miliona, jedan traktor savremeni sa devet priključnih mašina", kaže direktor zadruge Dragan Vulić.

Kooperant zadruge Đurđe Žarković objašnjava da im je udruživanje za sada donelo mašine koje su za manje proizvođače nedostižne i po ceni i po kvalitetu. Računaju da ćemo sa njima da povećaju proizvodnju.

Veća proizvodnja i prerada, uz primenu novih tehnoligija i znanja, donose boljitak domaćinima. Zadruge postaju, ne samo ekonomski, već i demografski stožeri čitavih regiona.

"Poljoprivrednici udruženi nastupaju bolje, standardizuju svoju proizvodnju, ali i lakše mogu primene sve ono što smo preuzeli kao novu regulativu Evropske unije", ocenjuje Dušan Petković iz Privredne komore Srbije.

U Srbiji je registrovano oko 560.000 poljoprivrednih gazdinstava. Da bi, prvenstveno mladi ostali da žive na selu, u protekle tri godine osnovano je više od 600 zadruga koje je država pomogla sa 1,7 milijardi dinara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik