Prema Hanfinim preliminarnim podacima, agregirana bilanca leasing-društava u Hrvatskoj i u drugom tromjesečju ove godine nastavlja padati.

Tako je aktiva svih 26 leasing-društava sa zadnjim danom lipnja iznosila 31,4 milijarde kuna, što je čak 10,18 posto manje od aktive koju je cijela industrija imala godinu dana ranije. U samo tri mjeseca, od travnja do lipnja ove godine, aktiva hrvatskih leasing-kuća smanjena je za 1,1 milijardu kuna, što najbolje svjedoči o razmjerima krize koja je pogodila taj dio financijske industrije koji je najvećim dijelom u vlasništvu velikih domaćih banaka.

U strukturi bilance i dalje prednjači financijski leasing s vrijednošću zaključenih ugovora od 24 milijarde kuna, što je nešto više od 50 posto svih ugovora o leasingu. Na operativni leasing otpada 37 posto portfelja, dok ostatak bilance otpada na različite zajmove. Jedino je financijski leasing počeo pokazivati pozitivne signale mjereno ugovorenom vrijednošću aktivnih ugovora i to za oko 400.000 kuna. No to povećanje valja pripisati prije promjeni u ponašanju kupaca nego tumačiti kao signal oporavka.

Što se tiče objekata kreditiranih leasingom, najveći se pad osjeti kod osobnih automobila, čija je prodaja u posljednjih godinu i pol i više nego prepolovljena. U odnosu na lipanj 2009. leasing-kuće imaju 4000 manje aktivnih ugovora za automobile, što je poprilično zabrinjavajuće jer taj segment čini više od trećine ukupne bilance leasing-kuća. Osim automobila, i svi drugi objekti leasinga doživjeli su pad popularnosti kod kupaca, dok pozitivan trend pokazuju jedino nekretnine, koje su očito pod utjecajem krize postale atraktivan predmet leasinga.

U prvih šest mjeseci ove godine leasing-kuće imale su ukupan gubitak od 29,9 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine na razini industrije iskazana dobit od 92,9 milijuna kuna. Takav negativan tren biti će vrlo teško promijeniti do kraja godine unatoč činjenici da partneri leasing-kuća najrazličitijim popustima i pogodnostima gotovo svakodnevno mame nove kupce. Stoga je vrlo izgledno da će do kraja godine većina društava iskazati gubitak iz poslovanja, a analitičari predviđaju da će on biti nešto niži nego prošlogodišnji zbog činjenice da je sektor u 2009. izdvojio čak 1,3 milijarde kuna za sumnjiva potraživanja.