Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila je u srijedu u Pločama novi kontejnerski lučki terminal, koji je dio velikog projekta proširenja i modernizacije Luke Ploče i najveće ulaganje u hrvatske luke u posljednjih 50 godina.

Kontejnerski lučki terminal ulaganje je vrijedno 34 milijuna eura, a izgradnju su financirali Svjetska banka, hrvatska Vlada i Lučka uprava Ploče. Kapacitet terminala u prvoj fazi je 60.000 kontejnerskih jedinica, a prostire se na gotovo četiri hektara.

Tri faze modernizacije

Koncesijskim ugovorom između Lučke uprave Ploče i tvrtke Luka Ploče predviđena je druga i treća faza izgradnje, nakon čega će se terminal prostirati na 23 hektara, s godišnjim kapacitetom od pola milijuna kontejnerskih jedinica.

Izgradnja kontejnerskog terminala dio je razvojnog programa u Luci Ploče, u sklopu projekta integracije transporta i trgovine unutar kojeg početkom iduće godine počinje izgradnja terminala za suhe rasute terete, a planirane su i druge investicije u infrastrukturu.

Cilj projekta, koji se većim dijelom financira zajmom Svjetske banke, povećanje je kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga Luke Ploče te unapređenje konkurentnosti koridora V c, s obzirom na to da je Luka Ploče početno-završna točka tog koridora. Dosad su u projekt uložena 44,2 milijuna eura, od čega su proračunska sredstva 15 milijuna eura.

Premijerka je istaknula kako će ukupne investicije u izgradnju kontejnerskih terminala u luci Ploče iznositi oko 139 milijuna eura.

Većinski vlasnik Luke Ploče i dalje je država, koja putem HFP-a i HZMO-a kontrolira više od 60 posto dioničkog kapitala, dok su ostali dioničari skriveni iza skrbničkih računa.. Prema sporazumima sa Svjetskom Bankom i EBRD-om iz 2003., Vlada se je obvezala spustiti svoj udio ispod 20 posto te luku privatizirati, no taj proces je tek na samome začetku. U travnju ove godine odlučeno je kako se valja započeti sa procesom dokapitalizacije te je Upravi na čelu sa kapetanom Ivanom Pavlovićem dat rok od tri mjeseca da odluči po kakvom modelu bi se dokapitalizacija trebala dovršiti, no iako je rok istekao 3. kolovoza, kompanija se još uvijek nije oglasila kako će Luku kapitalno osnažiti za nove investicije i dodatno proširenje kapaciteta.

O važnosti ove kompanije za regiju najbolje svjedoči činjenica da je Luka Ploče već sada najveće poduzeće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koje zapošljava oko tisuću radnika i pretovaruje najveću tonažu skladišne robe u Hrvatskoj.

Najviše robe iz Ploča odlazi u inozemstvo, većinom u BIH, gdje su im najveći partneri metalurške tvrtke u vlasništvu stranih korporacija poput Arcelor Mittal Steela iz Zenice, GIKIL-a Lukavac, Birač-Zvornik, Studen-Brčko te Edison iz Italije.

Proširenje lučkih kapaciteta jedna je od pretpostavki za povećanje prihoda, no vrlo je važna i činjenica da je prekrcaj tereta i njegov transport na odredišta nešto kompliciraniji nego kod konkrentskih luka u Rijeci, Baru, Constanzi i Kopru. Po svemu sudeći autocesta do Ploča će pričekati još koju godinu, no ukoliko se ostvari ideja o objedinjavanju teretnog prijevoza željeznica u regiji, Luka Ploče bi se u skoro vrijeme mogla približiti svojim najvećim konkurentima.

Konzervativno poslovanje priprema za daljnja ulaganja

Prvo polugodiše Luka Ploče završila je sa prihodima od 72,4 milijuna kuna, što je 6,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. No, kompanija je u posljednjem kvartalu poradila na efikasnosti poslovanja, pa je razdoblje završeno sa dobiti od 6,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2009. iskazan gubitak. Strateško određenje Uprave je okretanje core-businessu, pa je slijedom toga ove godine prodana Luka Ploče-Gradnja, a u planu je prodaja i ostalih ovisnih društava, koja ionako ne iskazuju dobit. Ovih dana tvrtka je sa slovenskim Petrolom potpisan ugovor o dugoročnom najmu skladišta derivata, koja tek trebaju biti izgrađena. Upravljanje kompanijom može se ocijeniti izuzetno konzervativnim budući da Luka Ploče ima svega 50-akmilijuna obveza, a novčana sredstva na računu premašuju te obveze u posljednjih nekoliko godina.Najvjerojatnije se i uprava priprema za privatizaciju kako bi i vlastitim sredstvima mogla podmiriti barem dio budućih investicija u proširenje.